Je li posjet predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Mađarskoj, njeno sudjelovanje na sastanku Višegradske skupine, a potom reakcije premijera Zorana Milanovića kako ne razumije što predsjednica radi u susjedstvu, najbolji dokaz da nikakvog zajedničkog kreiranja vanjske politike na relaciji Pantovčak – Banski dvori nema? Ili pak cijelu tu predstavu treba promatrati u kontekstu skorašnjih parlamentarnih izbora.
Arogancija dužnosnika
Akademik i ministar vanjskih poslova sredinom 1991. Davorin Rudolf smatra da imamo vanjsku politiku, ali da nije ni jedinstvena ni zajednička.
– Smijem li ja pitati: imamo li ministricu vanjskih poslova u ovom dramatičnom vremenu velikih migracijskih seoba? Vaše pitanje zalazi dijelom i u srž problema. Premijer naglašava da Vlada, na temelju Ustava, vodi vanjske poslove. I to je točno. Ali zanemaruje ustavnu odredbu koja nalaže premijeru da s predsjednicom surađuje u oblikovanju i provođenju vanjske politike – kaže akademik.
Dodaje i da ga arogancija pojedinih ministara i premijera i način na koji tretiraju, primjerice, predsjednicu i Ustavni sud, tjeraju na razmišljanje.
– Jesu li to tendencije prema autokraciji? E ako jesu, neće proći! Naša sudbina nisu diktature. Od diktature radničke klase do diktatura ili autokracije pojedinih visokorangiranih lidera i političara. Nisu ni autoritarni režimi. I neće proći. A ako nisu, onda želim istaknuti: arogancija državnih dužnosnika povlači njihovu političku odgovornost. Iskustvo kazuje: prije ili poslije – naglašava akademik Rudolf.
I bivši ministar vanjskih poslova, a danas koordinator predsjednice Mate Granić drži da u ovom trenutku jedinstvene vanjske politike nema. A krivca vidi u izborima pred nama.
– Izbori nisu najbolje vrijeme za usuglašavanje o državnoj politici između predsjednice i premijera. A predsjednica izabrana od svih građana mora provoditi državnu politiku i sve što je u interesu za državu i ne obazirati se na izbore i to i radi – kaže Granić.
Doajen diplomacije Ivica Maštruko drži pak da među glavnim nositeljima vanjske politike u državi, kada se gledaju globalno važna pitanja, postoji jedinstvena politika.
– U praksi imamo različite postupke zbog predizborne atmosfere i stranačkog svrstavanja predsjednice i njenog politički neprihvatljivog ponašanja u javnim istupima u inozemstvu – smatra Maštruko. Nije, dodaje, uobičajeno, pristojno, diplomatski, a niti je sa sigurnosnog stajališta prihvatljivo da predsjednik jedne države kritički govori o svojoj vladi i državi u inozemstvu.
Nema velikih razlika
– To se ne radi i kad tako istupite, dovedete do toga da se u državi smatra da su vanjske politike različite. A velikih razlika nema – kaže Maštruko.
I bivši predsjednik Ivo Josipović kaže da imamo neprihvatljive izjave predsjednice koja u inozemstvu kritizira Vladu i ruši naš međunarodni ugled.
– S druge strane, imamo Vladu i premijera koji u svakoj prilici minorizira, pa i vrijeđa predsjednicu – kaže Josipović. I našem međunarodnom ugledu, ali i unutarnjoj stabilnosti štete nadmetanja o pitanju tko je vratio vlak ili gdje tko sjedi na Vijeću za obranu. Obje institucije, dodaje, imaju obvezu ne da kroz pitanja iz zajedničke nadležnosti bildaju ega ili vode stranačke politike, već da usklađuju stanovišta na dobrobit Hrvatske.
>>U savez sa V4 vode nas politički, ekonomski i energetski interesi
>>Predsjednica Grabar Kitarović u Mađarskoj: Očekujem vrlo sadržajne sastanke
– Smijem li ja pitati: imamo li ministricu vanjskih poslova u ovom dramatičnom vremenu velikih migracijskih seoba? Ovo je ključno! Mi ministricu vanjskih poslova nemamo ne u ovom trenutku, nego je nemamo evo sad će pune četri godine. Ona puno više računa vodi o Srbiji i Regionu, nego o zemlji čija je formalno ministrica - Hrvatskoj! I to joj Zoran Milanović - tolerira!