Talijanski potpredsjednik Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova i međunarodne suradnje Antonio Tajani u petak dolazi u Zagreb. Njegova je politička karijera, u Italiji i na europskoj razini, duga. Bio je – između ostalog – povjerenik Europske komisije za transport od 2008. do 2010., a potom povjerenik za industriju i poduzetništvo od 2010. do 2014. Bio je zastupnik u Europskom parlamentu, a od 2017. do 2019. obnaša dužnost predsjednika Europskog parlamenta. Od listopada prošle godine, u vladi Giorgie Meloni, taj političar iz stranke Forza Italia preuzima dužnost potpredsjednika Vijeća ministara i ministra vanjskih poslova.
Hrvatska je sada članica Europske unije, eurozone i schengenskog prostora. No prije samo dvadeset godina, kada je Hrvatska pokušala proglasiti vlastiti isključivi gospodarski pojas, Italija se tome usprotivila i blokirala ulazak zemlje u EU. Što se promijenilo u ovih 20 godina? Kako sada vidite odnose i suradnju Hrvatske i Italije?
Italija je Hrvatskoj prijateljska zemlja. Bila je uz nju u vrijeme ratne tragedije tijekom devedesetih, a bila je i jedna od glavnih pokroviteljica njezina ulaska u Europsku uniju 2013. godine. S jednakim smo uvjerenjem podržali ulazak Hrvatske u Schengen, u eurozonu i u skupinu mediteranskih zemalja Europske unije. U svibnju 2022. konačno smo potpisali povijesni sporazum u Rimu, Ugovor o razgraničenju naših isključivih gospodarskih zona u Jadranu, zajedno sa sporazumom koji predviđa konzultacije o održivom korištenju morskih resursa. Prošle smo godine obilježili trideset godina diplomatskih odnosa, tijekom kojih smo ostvarili značajne ciljeve na svim područjima. Ali želimo učiniti još više te otvoriti nove mogućnosti za suradnju koja može donijeti korist našim građanima i našim tvrtkama.
Gdje vidite mogućnosti za bolju bilateralnu suradnju na gospodarskom i političkom planu?
Italija i Hrvatska prvenstveno dijele iste strateške prioritete na regionalnoj razini, počevši od potrebe da se za zemlje zapadnog Balkana zaključi proces proširenja Europske unije. Ovaj proces je ključan ne samo za pogodovanje većoj stabilnosti u srcu Europe već i za jačanje europskog projekta. Nadalje, želimo produbiti našu suradnju na energetskom i industrijskom planu između malih i srednjih poduzeća. Italija je prvi trgovinski partner Hrvatske, potrebno je stoga unaprijediti izvanrednu talijansko-hrvatsku interakciju u financijskom sektoru i putem novog oruđa bilateralnog Poslovnog foruma koji se sastaje svakih godinu i pol, istodobno kad i Odbor ministara.
Hrvatska vidi zapadni Balkan kao ključ stabilnosti cijele regije, smatrajući da bi mogući prazni prostor koji bi ostavila EU ispunile treće zemlje. Slažete li se s tom ocjenom?
Naravno. Oživljavanje europskog projekta nužno uključuje proširenje na zemlje zapadnog Balkana. Baš kao i nakon Drugog svjetskog rata, kada je osnivanje Europske zajednice otvorilo novo razdoblje mira i suradnje među državama koje su se stoljećima međusobno sukobile. Italija se želi postaviti kao platforma za dijalog i suradnju s Balkanom, kao posrednik regionalnog pomirenja i njegove integracije u EU. Hrvatska je naš prirodni saveznik u promicanju stabilnosti Balkana i njegove euroatlantske integracije. Naše dvije zemlje imaju snažan interes za razvoj i konačno pomirenje Balkana, cijele jugoistočne Europe i mediteranske regije. Moramo zajedno odgovoriti na izazove nestabilnosti, ne ostavljajući prazne prostore koji bi mogli ugroziti našu kolektivnu sigurnost.
Što je Italija predložila ili će predložiti kao pomoć Ukrajini? U pogledu naoružanja, mogućih rješenja sukoba ili nešto treće? Kako je Italija do sada pomogla Ukrajini?
Prije godinu dana, u vrijeme invazije, kada smo s nevjericom gledali slike iz Ukrajine, nitko se ne bi bio kladio na sposobnost otpora Kijeva ni na učinkovitost naše podrške ili na našu odlučnost. Kao što je rekao predsjednik Zelenski: "Moskva pokušava ukrasti nešto što joj ne pripada, želi ponovno napisati povijest i redefinirati granice." Putinov imperijalistički nacrt, koji se sudario sa stvarnošću, propada. Italija je odmah stala na stranu napadnute Ukrajine, kao i Hrvatska. Nedavni posjet predsjednice Vlade Meloni Kijevu još jednom je potvrdio naše uvjerenje u svestranu potporu. Na političkoj razini krećemo se zajedno s europskim i atlantskim saveznicima. Ukrajini smo pružili i pružit ćemo značajnu humanitarnu, vojnu i financijsku pomoć. Rim odrađuje do kraja svoj dio posla kako bi ruska agresija prestala i Ukrajina sačuvala potpuni suverenitet i cjelovitost te kako bi se konačno postigao pravedan mir.
Video: Plenković o Milanoviću: On nama za naše djelovanje ne treba ni za šta
hrvatska na Balkanu!? Kaj???