Procjena DZS-a

Hrvatska je od popisa stanovništva izgubila još najmanje 17.000 ljudi

Foto: Neva Žganec/PIXSELL
Hrvatska je od popisa stanovništva izgubila još najmanje 17.000 ljudi
20.02.2023.
u 20:14
Nažalost, Hrvatska u kojoj je prosječna starost stanovništva 2021. iznosila 44,3 godine, što nas svrstava u najstarije nacije Europe i svijeta, nezaustavljivo ide prema demografskom slomu. Podsjetimo da će, prema posljednjim projekcijama UN-a iz 2022., Hrvatska 2050. pasti na 3,3 milijuna stanovnika, a 2100. na samo 2,2 milijuna ljudi.
Pogledaj originalni članak

Hrvatska je od popisa stanovništva 2021. izgubila još najmanje 17.000 ljudi, te je lani sredinom godine imala 3,854 milijuna stanovnika. Pokazuje to prošlotjedna procjena Državnog zavoda za statistiku izračunata temeljem popisa stanovništva, prirodnog kretanja i migracijskog salda. U odnosu na popis stanovništva 2021., prema procjeni DZS-a, sredinom 2022. imali smo gotovo 2500 djece do 14 godina manje (550 tisuća) te tri tisuće starijih od 65 godina više (872,2) tisuća. Hrvatska je prema popisu stanovništva iz 2021. imala 3,871 milijun ljudi, no unatoč povećanom priljevu strane radne snage, jer je lani izdana čak 124.121 dozvola za boravak i rad stranim radnicima, očito je da se veliki dio njih ne zadržava dugo u Hrvatskoj.

Osim toga, iseljavanje hrvatskih građana nije zaustavljeno jer se i 2021. iz Hrvatske iselilo više od 40 tisuća ljudi, a broj rođene djece lani je, pak, bio najniži u povijesti jer ih je rođeno samo 33.994 ili čak 2500 manje nego u 2021., prema privremenim podacima DZS-a. Koliko se, pak, hrvatskih građana iselilo u 2022., ti podaci još nisu poznati. Demograf. doc.dr.sc. Stjepan Šterc, voditelj Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija, smatra da smo od popisa 2021. izgubili više stanovnika nego što je to procijenio DZS.

STIŽU ADMINISTRATIVNI REGISTRI

Tradicionalni popis stanovništva odlazi u povijest: EU je propisala nova pravila

Administrativni registar stanovništva trebao bi sadržavati osnovne podatke o stanovnicima, od imena članova obitelji do prebivališta, bračnog statusa, obrazovanja i prava glasovanja. Uz to trebao bi imati identifikatore za povezivanje s administrativnim bazama podataka, koje se koriste u tijelima javne uprave te podatke i datume o životnim događajima i promjenama. Svi ti registri trebaju biti povezani u jedinstveni sustav, u kojemu će se koristiti jedinstveni identifikatori, klasifikacije i šifrarnici.

– Sasvim sigurno izgubili smo više od 20.000 ljudi, odnosno gubitak stanovništva je veći od procjene DZS-a jer nam je prirodni pad stanovništva 2021. bio 27.000, a lani oko 24.000 – kaže Šterc.

Nažalost, Hrvatska u kojoj je prosječna starost stanovništva 2021. iznosila 44,3 godine, što nas svrstava u najstarije nacije Europe i svijeta, nezaustavljivo ide prema demografskom slomu. Podsjetimo da će, prema posljednjim projekcijama UN-a iz 2022., Hrvatska 2050. pasti na 3,3 milijuna stanovnika, a 2100. na samo 2,2 milijuna ljudi. Projekcije UN-a za Hrvatsku su dosad bile točne, odnosno čak i optimističnije od stvarnog stanja jer, primjerice, projekcije UN-a iz 2015. pokazivale su da će Hrvatska tek 2030. pasti na 3,9 milijuna stanovnika, a mi smo pali ispod te brojke već na popisu 2021.

Dakle, pokazuje se da su sve ove godine bile realne procjene naših demografa i UN-a na koje je politika odmahivala rukom. I dalje najviše naših iseljenika, njih polovina, odlazi u Njemačku. U Njemačkoj je, prema tamošnjim podacima, 2021. živjelo 434.610 hrvatskih građana, a među njima ih je 64.060 mlađih od 20 godina, dok ih je čak 181.360 u najproduktivnijoj dobi od 20 do 45 godina. Podsjetimo, Hrvatska je u proteklom desetljeću izgubila 10% stanovništva.

>> VIDEO: Demograf Šterc: Nevjerojatan je prirodni pad u RH,u prvih 11 mjeseci smo izgubili preko 21.000 ljudi

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

AT
atlantisind
21:41 20.02.2023.

Super sada se AP moze hvaliti kako je nezaposlenih manje

Avatar IliHrvatskaIliNišta
IliHrvatskaIliNišta
21:27 20.02.2023.

Šteta, izgubili smo dobre i vrijedne ljude koji su išli za poslom. Znam 8 trgovaca djecom koji mrze ovoj državu, ali ih ne možemo izgubiti ma koliko mi to željeli 🤨

ŠV
Švapski
09:37 21.02.2023.

Već 17 godina živim i radim kao Nijemac u Hrvatskoj. Priroda posebno obala je prekrasna. Ako imate vještinu i nešto talenta, ovdje je lako doći do pravog bogatstva. Problem je rašireno prezir prema marljivosti i uspjehu. Prenosi se s koljena na koljeno poput kletve. Razumijem da mladi odlaze iz zemlje.