Ekonomski institut, Zagreb proveo je prvu sveobuhvatnu studiju „Ranjivost jedinica lokalne samouprave Republike Hrvatske na turističku aktivnost“ koja otkriva zanimljive trendove vezane za izloženost hrvatskog gospodarstva i lokalnih jedinica turističkoj aktivnosti. Autori studije su izv. prof. dr. sc. Nebojša Stojčić i dr. sc. Maruška Vizek, a provedena je u sklopu Mastercardova projekta Uplift, koji je namijenjen razvoju poslovanja mikro, malih i srednjih poduzetnika s fokusom na turizam.
Rezultati studije napravljene kao korak u poticanju održivog turizma i integraciji turizma u širi kontekst gospodarskog razvoja zemlje, predstavljeni su na panel-raspravi na kojoj su sudjelovali Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice, Ekonomski institut, Zagreb, Maja Brkljačić, voditeljica razvoja poslovanja u AlgebraLAB-u, Andreja Vukojević, direktorica Sektora za turizam u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Gea Kariž, direktorica marketinga u Mastercardu te Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije u Ministarstvu turizma i sporta, dok je moderator bio TV voditelj i urednik Zoran Šprajc.
Ovisnost turizma i BDP-a
Turizam je najznačajniji hrvatski ekonomski sektor. U 2019. je godini turistička aktivnost u Hrvatskoj izravno generirala 11,8 posto od ukupno ostvarenog BDP-a. Istovremeno, bruto dodana vrijednost turističkih djelatnosti u toj godini iznosila je 82,8 milijardi kuna, što je 24,4 posto ukupno ostvarene bruto dodane vrijednosti te godine. Hrvatska je ujedno i uvelike ovisnija o prihodima od turizma od svojih mediteranskih konkurenata. Tako su turistički prihodi u 2018. i 2019. godini iznosili čak 18,3 i 21 posto BDP-a, da bi se u 2020. i 2021. smanjili na 8,9 i 15,8 posto BDP-a zbog negativnih učinaka pandemije na turističku potražnju. Čak i tako smanjeni prihodi od turizma u dvjema pandemijskim godinama su i dalje bili, kada se izraze kao udjel u BDP-u, uvjerljivo najveći u Europskoj uniji.
Studija Ekonomskog instituta, Zagreb čiji su potpuni rezultati dostupni na Uplift.hr/Indeks, analizirala je stanje od 2012. do 2021. godine.
Neki od zanimljivih podataka studije pokazuju da usporedba vrijednosti indeksa sezonalnosti u 2021. u odnosu na 2012. sugerira da skraćivanje turističke sezone bilježe lokalne jedinice u dalmatinskom zaleđu koje su se turizmom intenzivnije počele baviti u zadnjih desetak godina, dok priobalne i otočne jedinice bilježe značajno produljenje turističke sezone.
Kada se promatra vrijednost indeksa ranjivosti na koncentraciju i sezonalnost hrvatskog turizma, on raste u većini lokalnih jedinica u analiziranom razdoblju. To se događa jer intenzivno raste potražnja za hrvatskim turističkim proizvodom pa se povećava koncentracija potražnje u velikom dijelu lokalnih jedinica. Najranijivije su lokalne jedinice Zadarske županije, zatim Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Istarske županije.
Isto tako, studija pokazuje da se udio privatnog smještaja u ukupnom smještaju značajno povećao u velikoj većini lokalnih jedinica, dok se udio smještaja u hotelima, hostelima i kampovima smanjuje. Najnepovoljniju strukturu smještajnih kapaciteta bilježi Splitsko-dalmatinska županija koja ima 87,8 posto privatnih smještajnih kapaciteta, a najpovoljniju Grad Zagreb s 52,7 posto smještajnih kapaciteta u hotelima, hostelima i kampovima.
U usporedbi s konkurencijom jača potražnja za Hrvatskom
U odnosu na 2012. godinu, broj postelja po stanovniku se povećao za 38,3 posto, što je najveći porast koncentracije smještajnih kapaciteta među mediteranskim zemljama. Istovremeno, broj turističkih noćenja je u razdoblju od 2012. do 2019. povećan za 38,2 posto te je u 2019. godini dosegao 7,05 milijuna noćenja.
„Dobra vijest je i da, u usporedbi s konkurencijom na Mediteranu, Hrvatska bilježi i značajan rast potražnje za svojim turističkim proizvodom. Ako se pak detaljnije analizira ovaj porast intenziteta po županijama, dolazimo do zanimljivog zaključka: val interesa za Hrvatskom prelio se s uobičajenih priobalnih odredišta na unutrašnjost, na lokacije koje se dosad nisu toliko bavile turizmom – poput jedinica u unutrašnjosti Istre, dalmatinskom zaleđu, Lici i Gorskom Kotaru, pa čak i u kontinentalnom dijelu zemlje“, ističe Maruška Vizek s Ekonomskog instituta, Zagreb.
„Svjesni smo izazova u strukturi smještaja koji je fokusiran na privatne iznajmljivače i daljnji razvoj turizma trebao bi ići u smjeru izgradnje smještajnih kapaciteta takvog tipa koji će omogućiti produžetak sezone i stvaranje dodatne vrijednost turističke ponude. U obalnim krajevima naglasak bi trebalo staviti na kvalitetu, dok u područjima koja postaju sve više turistički zanimljiva, poput Baranje, Like i Gorskog kotara trebamo i kvantitetu i kvalitetu smještaja“ istaknuo je Slavko Štefičar iz Ministarstva turizma i sporta.
Implementacija digitalnih tehnologija za održiviji turizam
Kako bi se gradio održivi turizam, potrebna je i edukacija poduzetnika i djelatnika u tom sektoru. Upravo je ulaganje u znanje kao jedino dugoročno isplativo ulaganje u razvoj prepoznao Mastercard koji je u srpnju prošle godine pokrenuo projekt Uplift, koji mikro, malim i srednjim poduzetnicima, s fokusom na one u turizmu, pruža ono potrebno za tehnološki i tržišni razvitak (inspiraciju, edukaciju, informacije i pristup financijama, networking, mentoriranje i promociju). Cilje je projekta stvaranje snažnijih poduzetnika koji su digitaliziraniji i otporniji na disrupcije na tržištu i promjene u društvu, odnosno poduzetnika koji kroz obrazovanje dobivaju alate za postizanje konkurentnosti u digitalno doba.
„Kad smo prije godinu dana krenuli razmišljati o tome kako bismo lokalno mogli napraviti nešto da pomognemo dosta načetom hrvatskom gospodarstvu, ciljna skupina nam se vrlo brzo iskristalizirala. Mikro, mali i srednji poduzetnici u Hrvatskoj čine 99,7 posto od ukupnog broja poduzetnika, a turizam je bio najteže pogođena gospodarska grana i trebala je snažan boost. Vjerujemo da smo s projektom Uplift napravili upravo ono što smo željeli – pružili alate MMS poduzećima pomoću kojih će postati održiviji i otporniji, a to ćemo nastaviti činiti i u sezonama pred nama“, istaknula je Gea Kariž, direktorica marketinga u Mastercardu.
Upliftu se u drugoj sezoni kao partner projekta priključila Hrvatska gospodarska komora kao krovna kuća hrvatskog poduzetništva čiji su dio članica upravo mali i srednji poduzetnici.
„Važno je da kao partner u ovom hvalevrijednom projektu zajednički podržavamo mikro, male i srednje poduzetnike u njihovom poslovanju, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini. Sudjelovanje HGK kao partnera u ovom projektu iskoristit ćemo i kao priliku da se osvrnemo na trenutačno stanje i izazove s kojima se ovaj segment poduzetništva suočava te da zajedničkim snagama osiguramo dodatna znanja za njihov daljnji rast i razvoj“, poručila je Andreja Vukojević iz Hrvatske gospodarske komore.
Nova sezona Uplifta donosi e-mentoriranje i e-learning
U sklopu projekta pokrenuta je Uplift akademija, sveobuhvatni obrazovni program namijenjen MMSP u suradnji s Algebrom. Osigurano je 40 stipendija za MMSP koji se bave turizmom i srodnim djelatnostima. Polaznici su – osim edukacije – u timovima pod vodstvom mentora razvijali vlastite projekte koje su prezentirali ulagačima. Program ostaje trajno dostupan općoj javnosti u Algebri, a u drugoj sezoni ponovno će biti pokrenuta Uplift akademija u kojoj će se stipendirati mali poduzetnici.
„Gotovo da nema industrije, koja je bolje pozicionirana za kapitalizirati sve blagodati tzv. digital-first pristupa businessu nego što je to industrija turizma i ugostiteljstva. Međutim, prihvaćanje digitalnih alata i razumijevanje njihova potencijala u toj je gospodarskoj branši još uvijek tek djelomice shvaćeno, premda je brzina transformacije u svim segmentima poslovanja izuzetno velika“, ističe Maja Brkljačić iz AlgebraLAB-a i nadodaje:
„Većina malih i srednjih poduzetnika u turizmu još se uvijek oslanja na tradicionalni, analogni način rada, čime zapravo propuštaju čitav niz prilika. Digitalna transformacija omogućava puno veći stupanj interaktivnosti i personalizacije pružanja usluge što je imperativni zahtjev modernog potrošača. U tom ćemo smjeru razgovarati i u sklopu druge generacije Uplift akademije.“
U drugoj sezoni projekta, središnje mjesto za komunikaciju projekta ostaje Uplift.hr, a na stranici će se kroz sadržaj – intervjue, videorazgovore Zorana Šprajca i Ide Prester s relevantnim stručnjacima, tematske članke i specijale – komuniciraju teme koje educiraju i inspiriraju poduzetnike, ali i širu javnost. Projekt će sadržavati i neke novosti – poput projekta e-učenja i e-mentoriranja, odnosno pružit će se mogućnost da zainteresirane osobe koji nisu stipendisti dobiju priliku i uvid u znanja o kojima se uči na Algebri u sklopu edukacije te da pitaju mentore konkretne savjete za svoje poslovanje, a sve će biti dostupno na Uplift.hr. Prijave za novu generaciju stipendista Uplift akademije će krenuti u kasno ljeto, dok će sam program startati u jesen.