Nizozemski ministar vanjskih poslova Stef Blok danas je u službenom posjetu Zagrebu, prvom od 2012. Kakvi su danas odnosi između dviju država i ima li Nizozemska, koja je uvijek bila oštra prema Zagrebu, primjedbe prema Hrvatskoj kao aspirantu za Schengen i eurozonu?
Tijekom pregovaračkog procesa Hrvatske s EU dojam je bio da Nizozemska nije sklona Hrvatskoj. Za sebe ste rekli da ste “strogi i pravedni”, ali i pozivali na “nadzor sa zubima” nakon pristupanja, kako je to 2012. u Zagrebu najavio ministar vanjskih poslova Uri Rosenthal. Kako sada ocjenjujete Hrvatsku, njezino članstvo i ulogu u EU i odnose između dviju zemalja te zašto tako dugo nije bilo posjeta nekog nizozemskog ministra vanjskih poslova Hrvatskoj?
Prvo, jako mi je drago što imamo odlične odnose s Hrvatskom s kojom dijelimo članstvo u EU i NATO-u. Kada je u pitanju pristupanje EU, vjerujemo da bi sve zemlje trebale ispuniti postavljene kriterije i želimo osigurati da se ti standardi i vrijednosti održavaju diljem Unije. Zbog toga i sami postavljamo visoke standarde u našoj državi te konstruktivno djelujemo s drugim članicama da učine isto, primjerice kad je riječ o unutarnjem tržištu i vladavini prava. Nizozemski i hrvatski dužnosnici rade prema tom cilju ne samo u EU okruženju, nego i bilateralno.
Primjerice, s bivšom ministricom Marijom Pejčinović Burić često sam se susretao na EU sastancima, a naši timovi redovito razgovaraju o temama kao što su Brexit, višegodišnji proračun EU ili hrvatsko predsjedanje Unijom i Nizozemska je više nego spremna podijeliti svoja iskustva predsjedanja Vijećem EU s ciljem da pridonese hrvatskom uspjehu.
Čini se da se uvijek apostrofiraju politički odnosi, dok gospodarski padaju u drugi plan. Gdje vidite prostor za unapređenje tih odnosa?
Politički se odnosi produbljuju i jačaju gospodarskom suradnjom. To je kamen temeljac ne samo nizozemske vanjske politike nego i procesa europskih integracija. Tijekom ovog posjeta namjeravam se sastati s poduzetnicima u Hrvatskoj kako bih čuo njihova razmišljanja o poslovnom okruženju: koje su prilike i koji su izazovi. Nadam se da će naša suradnja na produbljivanju unutarnjeg tržišta EU pridonijeti jačanju ekonomskih odnosa.
Posljednjih nekoliko godina naši su se trgovinski odnosi povećali i dosegli više od milijardu eura u 2018. Važna je činjenica da gotovo pola milijuna nizozemskih turista posjeti Hrvatsku svake godine, i to rade već dugo. Sve je više izravnih letova između nizozemskih i hrvatskih gradova što pridonosi ne samo ekonomskoj nego i ljudskoj dimenziji naših bilateralnih odnosa.
Kakvo je stajalište Nizozemske vezano uz namjeru Hrvatske da se pridruži schengenskom području nakon što se ispune formalni kriteriji i EK da pozitivno mišljenje? Postoji li neka zabrinutost zbog Hrvatske kao što je to slučaj s Rumunjskom, što bi moglo biti problem da date zeleno svjetlo Zagrebu?
Za Nizozemsku je ključno da se ispune svi kriteriji kako bi se dobro zaštićene vanjske granice mogle suočiti s migrantskim izazovima i osigurati visoku razinu unutarnje sigurnosti unutar Unije te funkcioniranje schengenskog prostora u odnosu na temeljna prava.
Zasad se fokusiramo na napredak postignut u tim kriterijima prije nego što donesemo bilo kakve zaključke. Nije prošlo nezapaženo da je Hrvatska postigla dobar napredak u poboljšanju upravljanja granicama na vanjskim granicama, što se može primijeniti i u drugim srodnim područjima. Sad čekamo ishod procesa mehanizma schengenske procjene.
Hoćete li pri donošenju političke odluke inzistirati na zajedničkom “paketu” – Hrvatska, Rumunjska, Bugarska – ili ćete procijeniti Hrvatsku samu?
Kako su Hrvatska, Rumunjska i Bugarska tri različite zemlje, važno je procijeniti svaku zemlju pojedinačno i prema vlastitim zaslugama.
Kako ocjenjujete hrvatsko čuvanje vanjskih granica EU?
Hrvatska je postigla napredak u pogledu kontrole vanjskih granica Unije. Na primjer, od 2017. postoje značajna ulaganja u tehničku infrastrukturu na graničnim prijelazima i ljudstvo. Poznato je da Hrvatska ima dugu vanjsku kopnenu i morsku granicu koja zahtijeva znatne napore za nadzor tranzitne migracije s područja zapadnog Balkana.
Savjetujem Hrvatskoj da nastavi dobro obavljati taj posao i slijedi preporuke vezane uz upravljanje vanjskim granicama. Učinkovita kontrola hrvatskih vanjskih granica od najveće je važnosti. Hrvatska bi trebala biti u stanju odgovoriti na migrantske izazove poput sprečavanja ilegalnih prelazaka granice, registracije ilegalnih migranata i sprečavanja sekundarnih tokova prema drugim državama članicama.
Jeste li zadovoljni novom predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen? Posebno s obzirom na to da je jedan od dva vodeća kandidata bio Frans Timmermans, koji doduše nije iz vaše stranke, ali je Nizozemac?
Pozdravljamo izbor Ursule von der Leyen i uvjereni smo da će, kao prva predsjednica Europske komisije, provesti novu Stratešku agendu Europskog vijeća i veselimo se suradnji s njom. Što se tiče našeg kandidata Fransa Timmermansa, drago nam je što će u idućih pet godina biti prvi potpredsjednik u Kolegiju povjerenika.
Koji su najveći izazovi za EU, posebno uoči hrvatskog predsjedanja Vijećem EU?
EU se suočava s unutarnjim i vanjskim izazovima. Ugrožene su temeljne vrijednosti liberalnog svjetskog poretka. Tehnološki razvoj utječe na geopolitičku ravnotežu snaga i odnos vlasti i građana. Europsku konkurentnost sve više dovodi u pitanje asertivni stav novih globalnih igrača. Glavni problemi, poput klimatskih promjena i neredovitih migracija, zahtijevaju jedinstven odgovor. Unutar EU osnovna načela, poput vladavine zakona, demokracije i temeljnih prava, sve više podliježu različitim tumačenjima. EU se ne može uzimati zdravo za gotovo. Treba biti jaka da bi se mogla obraniti. S ostalim članicama, Nizozemska će se u idućim godinama zalagati za postizanje tog cilja: za održiv EU i EU vrijednosti i rezultata.
Da bi se to postiglo moraju se otkloniti nedostaci. Trebamo EU koji bolje funkcionira, i to vidljivo i transparentno, donoseći konkretne rezultate u poljima u kojima suradnja na europskoj razini ima dodatnu vrijednost. U skladu sa Strateškom agendom Europskog vijeća iz lipnja, vidimo pet prioriteta za sljedeće godine: migracije, sigurnost, snažno i održivo gospodarstvo koje nudi zaštitu, klimatsku politiku i EU koji osigurava europske vrijednosti i interese u inozemstvu. Uz to, ključna je europska zajednica vrijednosti. Tako blisko partnerstvo kao što je EU zahtijeva poštovanje demokracije i vladavine zakona, poštovanje sporazuma i transparentno i legitimno odlučivanje. Nadamo se da će hrvatsko predsjedanje unaprijediti diskusije o tim pitanjima kako bismo građanima donijeli rezultate.
Hrvatska želi dublju integraciju u EU, kako Schengenom tako i uvođenjem eura. Je li to smjer u kojem vidite kretanje EU ili vam je ugodnija ideja o Europi s više brzina?
Što se tiče uvođenja eura, za nas je kvaliteta važnija od brzine: najvažnija je učinkovita i cjelovita provedba prethodno prihvaćenih obveza na poboljšanju i reformama u brojnim ključnim područjima, kao što je bankarski nadzor. Visok stupanj održive gospodarske konvergencije između Hrvatske i ostalih članica eurozone u konačnici je u interesu eurozone kao cjeline. Isto se odnosi i na Schengen: u interesu je svih europskih zemalja da svaka zemlja koja se želi pridružiti slobodnom kretanju ljudi i robe djeluje po istim pravilima i ima isti standard granične kontrole.
Kako vidite EU perspektivu zemalja na zapadnom Balkanu?
Čvrsto smo posvećeni europskoj perspektivi tih zemalja. No, Europska unija mora i dalje biti stroga i pravedna: postavljeni uvjeti moraju biti ispunjeni prije nego što se može poduzeti sljedeći korak u procesu.
Pogledajte video
Za mene nam je Nizozemska izrazito neprijateljska država. To izrazito neprijateljstvo spram Hrvatske i hrvatskog naroda Nizozemska pokazuje, i aktivno primjenjuje, od prvog dana naše samostalnosti pa do danas. Zato mislim da je potreban krajnji oprez kad ovaj lik o Hrvatskoj troši pozitivne riječi.