Hrvatska jeftinija od Njemačke i Italije, skuplja od Grčke i Španjolske

Na Nijemce, u brojkama na kakve su domaćini navikli, ove će sezone Mediteran malo pričekati. U mnogim njemačkim saveznim državama školski praznici koji pokreću najveći val putovanja počinju, naime, tek u srpnju, u nekima čak i potkraj sedmog mjeseca. Veliki svjetski putnici Nijemci svejedno uvelike razmatraju, a već nekoliko mjeseci, dakako, i bukiraju odlazak na ljetni odmor. Nacija poznata da štedi i kad se ima, nerado plaća više nego nešto vrijedi i voli znati što ih po tom pitanju čeka na odredištu, a prilog raspravi o cijenama dao je i centralni njemački TV dnevnik Tageschau.

Ključan omjer cijene i kvalitete

Njemački gledatelji su tako, na temelju podataka Saveznog zavoda za statistiku, doznali da im za odmor, hotele i restorane, u ovom slučaju najskupljoj Švicarskoj treba čak 46 posto više novca nego u vlastitoj zemlji. S druge strane ljestvice je Turska, gdje su troškovi za hotele i restorane zamalo upola niži nego u Njemačkoj.

Preostalih desetak zemalja smjestilo se unutar tog raspona, a Hrvatska je prema toj analizi ispala jeftinija od Njemačke, Francuske, Austrije i Italije, ali i skuplja od svojih mediteranskih suparnica Grčke, Španjolske i Turske. Konkretno, kako je pokazala analiza, po skupoći za Nijemce nakon Švicarske dolaze Danska, gdje su hoteli i restorani 33 posto skuplji nego u Njemačkoj, i Norveška koja ima 23 posto više cijene. Slijedi Nizozemska s 12 posto višim cijenama te Švedska gdje su turističke usluge svega dva posto skuplje od njemačkih.

Za Nijemce je, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, odmor u Francuskoj za skromnih dva posto jeftiniji nego kod njih doma, u Austriji tri, a u Italiji za pet posto. Slijedi Hrvatska, za koju je razlika cijena u restoranima i hotelima prema Njemačkoj osjetnija. Ispada da za hotelski smještaj i restorane Nijemcima u našoj zemlji treba 18 posto novca manje nego da su odmor odlučili provesti u svojoj zemlji. Ako krenu u Grčku, proći će još povoljnije, cijene u hotelima u restoranima tamo su 23 posto niže nego u Njemačkoj. U Španjolskoj je razlika još izraženija, iznosi 26 posto, dok su portugalski hoteli i restorani od njemačkih povoljniji za 32 posto. Najpovoljnija je, kako smo već napomenuli, i dalje Turska iako su i tamošnji turistički domaćini, poput praktički svih na Mediteranu, nakon korone dizali cijene. Nijemcima za odmor u hotelima i izlaske u restorane u Turskoj, naime, treba 41 posto manje novca nego kod kuće.

Analiza potencijalnih ušteda za njemačke putnike rađena je, inače, tijekom travnja ove godine i cijene će na Mediteranu osjetnije rasti kako se bude približavala ljetna špica. Ali, omjeri će ostati manje-više isti. Njemačka s više od osamdeset milijuna stanovnika svakako ima dovoljno ljudi da plate i najskuplje od onog što svijet turizma danas nudi, ali i puno onih kojima je svaki euro važan. Svijetom ih, inače, putuju deseci milijuna. Lani su je tako odmor duži od pet dana priuštilo 54,6 milijuna, neki i po nekoliko puta, pa je broj dužih putovanja tijekom godišnjeg odmora narastao na 65 milijuna. Na odmorima od dva do četiri dana Nijemci su lani bili 74 milijuna puta. Našu zemlju prošle godine posjetilo ih je nešto više od 3,3 milijuna. Lani ih je, pri tom, bilo tristotinjak tisuća više nego prijepandemijske 2019., a Nijemci će i ove godine u Hrvatskoj zadržati status najbrojnijih gostiju. Može li ih činjenica da Hrvatska više nije u krugu jeftinih mediteranskih zemalja za odmor pokolebati, pitanje je koje si postavljaju i neki turistički domaćini. Za redovnog profesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i znanstvenog savjetnika u Institutu za turizam, Josipa Mikulića, koji je trenutačno u Njemačkoj na stipendiji Zaklade Alexandera von Humboldta koja potiče znanstvenu suradnju vrhunskih stranih i njemačkih znanstvenika i znanstvenica, straha za posjetu iz Njemačke nema.

– Gospodarska situacija se u Njemačkoj oporavlja, ali ta je velika nacija i inače financijski dovoljno potentna da može putovati praktički kamo poželi. Istina, za Nijemce jest ključno da omjer cijene i kvalitete bude pošten. Njemački su turisti navikli na visoke cijene i dok god je isporučena kvaliteta na visokoj razini, problema nema. Istina, naši će domaćini u špici, kad na Jadranu imamo ogromne gužve, imati dosta izazova s obzirom na problem manjka kvalificirane radnje snage: također, ima i onih koji u našem ekstremno sezonalnom turizmu kalkuliraju kako se u samo dva tri mjeseca maksimalno okoristiti. Međutim, tko god pretjera s cijenama bit će i kažnjen. To regulira samo tržište, svatko danas i za najmanji kafić može vidjeti recenzije o zadovoljstvu gostiju – kazuje profesor Josip Mikulić.

VEZANI ČLANCI:

Naš sugovornik ne smatra da je turistička Hrvatska, koja teži premijum ponudi, u visoki turizam ušla prije cijenama nego kvalitetom.

Sto posto skuplji ćevapčići

Ne spori da ima neutemeljenih cjenovnih izleta, niti opravdava, slikovito rečeno, ćevapčiće koji su u dvije-tri godine poskupjeli 70, 80 ili čak i sto posto, ali, kaže, kvaliteta je u hrvatskom turizmu porasla i za mnoge hotelske i druge kvalitetne objekte cijene su primjerene.

– Druga je stvar što je to za dio naših građana zbog platežnih mogućnosti ekstremno skupo i to definitivno nije simpatično. Radi se o segmentiranom tržištu, različitih zahtjeva i želja, a cjenovna osjetljivost je jedan od tih segmenata. Usporedba koju je napravio Tageschau ima svoju težinu, ali zanimljiva je prvenstveno za cjenovnu osjetljiviju skupinu njemačkih građana. Ona, međutim, samo znači da tko želi povoljan all inclusive odmor neće razmišljati o Hrvatskoj, već o Turskoj ili Grčkoj. Hrvatski turizam se tu niti ne želi pozicionirati, odnosno više se ne cilja goste kojima je cijena ključni faktor pri odabiru gostiju. Istina je da smo dugo bili percipirani kao povoljna ili čak jeftina zemlja. Čak mi i neki znanci u Njemačkoj postavljaju pitanja o cijenama u Hrvatskoj, kažu da smo dosta poskupjeli. Kažem im da dođu u lipnju ili rujnu kad su niže cijene, a i manje gužve. Ali, Njemačka itekako ima dovoljno građana kojima hrvatska turistička ponuda i uz ove cijene spada u pristupačna odredišta – poentira profesor Mikulić.

GALERIJA Pogledajte kako se građani i turisti nose s vrućinama