Hrvatska kažnjena u Strasbourgu jer se "narugala" premlaćenoj lezbijki kaznivši napadača s 300 kuna

Odlukom Europskog suda za ljudska prava Hrvatska je obvezana platiti 10.000 eura za nematerijalnu štetu i 5200 eura za troškove postupka Zagrepčanki P.S. (38) kojoj su državna tijela prekršila prava nakon što je 13. siječnja 2010. bila žrtvom homofobičnog napada muškarca M.M.

Ona je odbila njegovu gestu davanja "prednosti" dodavši kako je ona lezbijka na što ju je muškarac izudarao vičući "Sve vas treba pobiti" i " J...t ću te, lezbijko!". Tada 28-godišnjakinja pretrpjela je višestruke ozljede po čitavom tijelu te je hospitalizirana. Napadač je osuđen prekršajno za narušavanje javnog reda i mira na novčanu kaznu od 300 kuna. P.S. je podnijela kaznenu prijavu protiv napadača tvrdeći da je bila žrtva nasilja iz mržnje i diskriminacije.

Međutim, napadač nije procesuiran jer je već bio prekršajno osuđen pa je primijenjeno pravilo prema kojem nitko ne može biti dvaput osuđen za istu stvar. ESLJP je zaprimio i očitovanje kao treće strane u postupku, udruge Zagreb Pride te triju međunarodnih organizacija.

ESLJP naglašava da države temeljem Europske konvencije imaju obvezu poduzeti sve razumne korake kad istražuju nasilne incidente kako bi se utvrdilo je li diskriminacija u tomu bila čimbenik. Ta obveza uključuje i adekvatno kažnjavanje. Tom zahtjevu u ovom slučaju nije udovoljeno jer u prekršajnom postupku nije bilo govora o "zločinu iz mržnje" te je napadač osuđen na kaznu koja predstavlja podrugivanje te je očito nesrazmjerna s ozbiljnošću nasilja. ESLJP je uzeo u obzir to što je postojala formalna pravna prepreka dvostrukom procesuiranju, ali je ocijenio kako su hrvatska državna tijela nepotrebno dovela do takve situacije pokretanjem neučinkovitog prekršajnog postupka.

Doduše, bilo je to pola godine nakon slučaja Maresti koji je poslužio kao presedan koji treba razriješiti takvu dvojnost prekršajnih i kaznenih postupaka u povodu istog događaja. ESLJP u slučaju P.S. ističe i da načelo pravne sigurnosti u kaznenim predmetima nije apsolutno te je dopušteno ponovno otvoriti slučaj na štetu optuženog kad se u postupku otkrije neki temeljni nedostatak. A u ovom slučaju propust istrage nasilja iz mržnje u pozadini napada, te adekvatno tretiranje takve motivacije, predstavlja "temeljni nedostatak" u postupku.