Iako ruski energetski div Gazprom pregovara s našom državnom tvrtkom Plinacro o prolasku dijela plinovoda Južni tok hrvatskim teritorijem te svim tehničkim i financijskim aspektima tog projekta, ipak je unosan posao s Rusima još na "dugom štapu".
Trasa plinovoda Južni tok (Rusija (Crno more) – Bugarska – Srbija – Mađarska, odakle bi jedan krak išao prema Austriji, a drugi prema sjevernoj Italiji) donedavno je bila sigurna, a tada je zapelo u pregovorima između Mađara i Gazproma. Time se otvorila i mogućnost da dio plinovoda Južni tok umjesto Mađarskom prolazi sjevernom Hrvatskom.
Pogled iz dva kuta
– Istina je da Gazprom ima problema s pregovorima jer mađarski političari ne žele popustiti Rusima, stoga otvaranje pregovora s hrvatskim Plinacrom treba gledati dvojako. Gazprom time istodobno vrši dodatni pritisak na Mađare, a usput si priprema teren da, ako pregovori s Mađarima puknu, odmah može krenuti u finalizaciju pregovora s Hrvatskom. Istodobno Rusi pregovaraju i s Ukrajinom o kupnji njihova plinovoda, čime bi projekt Južni tok došao u pitanje. Procjenjujem da su šanse da se Južni tok počne graditi u prosincu ove godine, kako je planirano, 50 posto. Ako bi se gradio, tada Hrvatska ima malo više od 50 posto šanse da umjesto Mađara dobije trasu plinovoda – tvrdi naš sugovornik, dobro upoznat s pregovorima.
– S Gazpromom pregovaramo još od 2010. i sve su opcije još uvijek otvorene. Ipak, odluka o konačnoj varijanti trase Južnog toka leži isključivo na Gazpromu te stoga nismo u mogućnosti prejudicirati odluku svoga ruskog partnera – poručili su nam iz Plinacra.
Iako službenih procjena još nema, upućeni kažu da bi projekt koji uključuje i gradnju oko 270 kilometara plinovoda stajao između četiri i pet milijardi kuna. Pola novca osigurao bi ruski partner, a pola državna tvrtka Plinacro. Koliko bi se točno plina godišnje transportiralo hrvatskom trasom Južnog toka nije poznato, ali ta količina bila bi najmanje 30 milijardi kubičnih metara na godinu. Naime, talijanska tvrtka Eni sklopila je desetogodišnji ugovor s Gazpromom o isporuci ukupno 300 milijardi kubika plina.
Uz sve navedeno, kao dodatni problem gradnji hrvatskog kraka plinovoda Južni tok često se spominje protivljenje Europske komisije takvom aranžmanu.
– Ne vidim nikakav problem s Europskom komisijom. Zašto bi bilo problema kada će trasa tog plinovoda prolaziti kroz nekoliko članica Europske unije – Bugarskom, Slovenijom, Austrijom i Italijom. U tom pogledu Hrvatska će imati isti status kao kao i druge članice Unije – komentirala je Vesna Pusić, ministrica vanjskih i europskih poslova.
Zakoni Unije nisu problem
Pojavile su se, naime, informacije da bi eventualan ugovor između Plinacra, odnosno Hrvatske i Gazproma, odnosno Rusije bio u koliziji s zakonodavstvom Europske unije jer bi Gazprom imao ekskluzivno pravo korištenja plinovoda Južni tok.
Unija, naime, zabranjuje da itko ima isključivo pravo na korištenje takvih infrastrukturnih objekata.
– Naravno da je takvo što zabranjeno, ali ja tu ne vidim problem. Gazprom formalno ne bi imao ekskluzivno pravo na korištenje plinovoda Južni tok, ali bi zakupio tako velike kapacitete plinovoda da bi de facto jedni transportirao plin iz Rusije prema srednjoj Europi – kaže naš sugovornik.
"– Ne vidim nikakav problem s Europskom komisijom." - ministrica spoljasnjih poslova, vesna pusic. ako netko nije primjetio, SVE sto ima iole veze s vesnom pusic "nije problem". zar to nije fascinantno? vesna pusic je superman, einstein i obama u jednom kostimicu. recite vi sto hocete, ali to je uistinu fascinantno. ako ne i znakovito. kako kome. :D