Hrvatska najviše u EU troši na vlast, dovoljno je 12 ministarstava

Ovo bi trebala biti godina reformi, no sve se češće čuje da će premijer Andrej Plenković krenuti u ozbiljniju rekonstrukciju Vlade.

Je li ga na to nagnalo nezadovoljstvo ministrima ili koalicijskim partnerima, ne znamo, ali javna je činjenica da je mala Hrvatska jedna od europskih zemalja s najvećim brojem ministarstava – od početka Plenkovićeve Vlade ima ih čak 20, kao da nas je stotine milijuna, a ne jedva četiri kako odnedavno procjenjuju domaći demografi! Zašto jedna od reformi ne bi bila i prava reforma ministarstava, a ne samo šminkanje imidža ili kažnjavanje postojećih ministara?

Sanaderova Vlada najmanja

Večernji list smatra da bi Hrvatska mogla odlično funkcionirati i s 12 ministarstava, a oko tog broja vrti se i većina drugih članica EU, koje imaju i bitno više stanovnika. Ministarstva bez kojih se ne može, odnosno koja imaju sve zemlje su: obrana, vanjski poslovi, unutarnji poslovi te financije i pravosuđe. Na pet obveznih mi smo nanizali tri puta više neobveznih, od čega je teško zamisliti državu bez resora obrazovanja ili zdravstva (mnoge zemlje spajaju više srodnih resora), ali postojanje zasebnih resora državne imovine, uprave, europskih integracija, turizma, pa i graditeljstva ničim se ne može opravdati osim političkom trgovinom.

Kad je riječ o resorima bez kojih se može, ona su prilagođena specifičnostima svake zemlje – gospodarski resor obuhvaća razne djelatnosti, od turizma, građevine, energetike, prometa pa i poljoprivrede. Mladi su, primjerice, zbog bijele kuge koja je odavno zahvatila europski kontinent u nekim zemljama također zastupljeni posebnim resorom ili u kombinaciji sa sportom i obitelji, a zanimljivo je da su Danci, primjerice, vjersko pitanje digli na razinu ministarstva.

U Hrvatskoj bi mnoga ministarstva trebala biti svedena na razinu uprava, a ovisno o području sjedište uprava trebalo bi dislocirati izvan Zagreba, primjerice uprave za turizam u Dalmaciju ili Istru.

Hrvatska je najmanje ministarstava imala na početku prvog mandata Ive Sanadera (14), a kako se topila saborska većina, tako je bujao i državni aparat pa uz 20 ministarstava trenutačno imamo šest središnjih ureda i 151 državnog dužnosnika! Iskustvo pokazuje da je broj ministarstava veći što više stranaka čini parlamentarnu većinu: Račan ih je imao 18, Milanović 19, a Orešković i Plenković po 20! Nije ni čudno što nas je Eurostat smjestio na vodeće mjesto po udjelu potrošnje za izvršnu i zakonodavnu vlast u EU! Na njihovo funkcioniranje odlazi gotovo pet posto hrvatskog BDP-a, za razliku od prosjeka EU gdje su izdaci za funkcioniranje izvršne i zakonodavne vlasti blago ispod dva posto, a u ostalim tranzicijskim zemljama blago iznad dva posto. Ekonomist Željko Lovrinčević prije formiranja Vlade predlagao je da pobjednik krene u mandat s manje ministarstava, no to se nije dogodilo.

– Općepoznato je da se konstrukcija Vlade i broj ministarstava određuju na početku mandata, a ne u njegovoj sredini i zato mi nisu jasni motivi s kojima se sada najavljuje rekonstrukcija. Razduživanje i integracija jednog po veličini beznačajnog ministarstva – Ministarstva obrta – trajala je godinu dana – kaže Lovrinčević.

– Veličina Vlade plod je trgovine s koalicijskim partnerima, a vidimo da su resori koji su bili najčešći predmet trgovine ujedno i najzapušteniji i u najtežoj situaciji, primjerice poljoprivreda. Imamo cijeli niz ministarstava koja bi trebala biti na razini uprava. Organizacija države rezultat je uhljebničke kulture koja se razvijala desetljećima. Imamo znanja da ustrojimo efikasnu državu, ali to što imamo rezultat je političkog nasilja i beskrupulozne trgovine – kategoričan je Lovrinčević.

Ekonomist Vuk Vuković proveo je niz istraživanja koja su pokazala da Hrvatska nije razvila stabilne, nediskriminirajuće demokratske institucije ni funkcionalnu trodiobu vlasti jer izvršna vlast nadzire parlamentarnu (čak trguje zastupničkim glasovima), a pravosudna je pod kontrolom uske stranačke interesne skupine. Na osnovi toga na izborima prolaze čelnici koji povećavaju javnu potrošnju ili pak građani biraju optužene ili osuđene za korupciju. Vuković zaključuje da Hrvatska po svojem aktualnom uređenju i političkom djelovanju postaje crony kvazidemokracija slična aktualnim porecima ruskog, turskog, mađarskog ili srpskog tipa.

Da bi Hrvatska morala racionalnije upravljati svojim resursima, pa i kada je riječ o broju ministarstava, svjesni su i u Plenkovićevoj Vladi. Ministar uprave Lovro Kuščević rekao nam je da će njegovo Ministarstvo uskoro raspisati natječaje za projekte Kvaliteta i Kompetencije, za što je iz fondova EU osigurano 53 milijuna kuna, u sklopu kojih će se analizirati svi procesi od lokalne do državne razine, ali i broj službenika kao i potrebne kompetencije za određene poslove. Kada analiza bude gotova, Ministarstvo uprave temeljem te stručne podloge Vladi će predložiti koja bi se ministarstva, ustanove, poslovi na lokalnoj razini itd. mogli objediniti, a time i racionalizirati.

Požuriti reformu

Treba, međutim, imati na umu da je 2019. godina, o kojoj Kuščević govori, izborna godina. U svibnju će stranke morati “odraditi” izbore za Europski parlament, a samo pola godine poslije čeka ih utrka za predsjedničke. U takvim okolnostima teško je očekivati iole ozbiljniju reformu državne uprave.

Kada je riječ o ustrojstvu same Vlade, valja imati na umu i da trenutačna parlamentarna većina ovisi o samo nekoliko glasova i da manje stranke koje čine tu većinu sasvim sigurno neće blagonaklono gledati na ideju da se ukidaju resori koje same kontroliraju. Posebno u izbornim kampanjama kada vlastitim članovima i biračima i te kako žele pokazati svoj utjecaj na oblikovanje državnih politika. Dakle, ako se želi posvetiti rezanju uprave, pa i broja ministarstava, Plenkovićeva Vlada ipak bi se trebala malo požuriti.

Vlade i prije najavljivale rezanje pa odustajale