Ono što su govorili i iz Hrvatske, ali i iz Europske komisije - da Austrija nema ni jednu zamjerku prema hrvatskom ulasku u Schengen i da najviše neregistriranih ilegalnih migranata u tu zemlju dolazi drugim smjerovima, prvenstveno preko Mađarske - napokon je jučer, nakon pet dana kontroverznih i nejasnih signala iz Beča oko širenja schengenskog prostora - u Zagrebu izrekao austrijski kancelar Karl Nehammer. Stoga Austrija neće staviti veto na ulazak Hrvatske u Schengen, nego će dvije države zajedno raditi na jačanju sigurnosti tog prostora. Problem su, precizirao je, Bugarska i Rumunjska i, očito, za te zemlje i dalje nema integracije u schengenski prostor.
– Podržat ćemo Hrvatsku u Schengenu, ali ćemo biti jako kritični kad se radi o nastojanjima Rumunjske i Bugarske u tom pogledu. Suradnja Hrvatske i Austrije je izvrsna – kazao je.
Kad je austrijski ministar unutarnjih poslova prošli petak kazao kako imaju gotovo 100 tisuća imigranata, od kojih 75.000 nije registrirano nigdje u EU, što znači Schengen ne funkcionira pa ne vide smisla u njegovom širenju, pritom poimenice ne spominjući ni Hrvatsku, ali ni Rumunjsku i Bugarsku, mnogi su to protumačili kao pritisak na Bruxelles.
– Poštujem sve što je Hrvatska odradila za nadzor granica i za nas. Kad govorimo o proširenju Schengena, a kritiziramo plan EU, važno je reći da se to ne odnosi na Hrvatsku. Zajedno ćemo poraditi na prijedlozima prema EK kako bi se postavile drugačije osnove za dobivanje azila. Suradnja Hrvatske i Austrije je izvrsna – dodao je.
Hrvatski premijer Andrej Plenković istaknuo je kako razumije zabrinutost Austrijanca.
– Ne može Austrija biti u poziciji kao da je zemlja prvog ulaska ako je praktički u sredini EU. Utvrđeno je da migranti dolaze preko Srbije u Mađarsku pa u Austriju. Utvrdili smo da eventualni broj migranata je izrazito mali u odnosu na brojeve koje ima – komentirao je, ali i potvrdio i da će ulazak u schengenski prostor biti potvrđen 1. siječnja 2023. što se tiče graničnih prijelaza, a zračnih luka 26. ožujka.
Uz Schengen, razlog jučerašnjeg dolaska kancelara u Zagreb, te današnjeg posjeta LNG terminalu u Omišlju, gdje će im se pridružiti i predsjednik Vlade Bavarske Markus Söder, jest opskrba energijom. Hrvatska će proširiti kapacitet LNG-ja s 2,9 na 6,1 milijun kubičnih metara. Kako su postojeći kapaciteti već sada dovoljni za Hrvatsku, sve preko toga ide sa svrhom da se u sigurnost opskrbe uključe i susjedi te da Hrvatska zaista postane energetsko središte, kazao je Plenković, povlačeći paralelu s austrijskom humanitarnom akcijom Nachbar in Not (Susjed u nevolji) tijekom Domovinskog rata i pomoći susjednim i bliskim zemljama.
Gdje nestade Profesor Peruca danas? Jadnik opet promasio kuźinu i lonac.