izvještaj ek

Hrvatska napreduje dobro, ali ima problema koje još mora riješiti

Foto: pixsell
Hrvatska napreduje dobro, ali ima problema koje još mora riješiti
25.04.2012.
u 00:01
Vezano za tržišno natjecanje, ocjena je EK da Hrvatska općenito ostvaruje napredak u ispunjavanju preuzetih obveza, dok je u odnosu na brodogradnju potrebno bez odgađanja riješiti pitanje Brodosplita, 3. maja i Brodotrogira.
Pogledaj originalni članak

Europska komisija (EK) upravo je objedinila svoje prvo izvješće o napretku Republike Hrvatske u ispunjavanju obveza za članstvo u EU. Izvješće je općenito pozitivno, ali s nekoliko ozbiljnih upozorenja.

Podsjetimo da su pristupni pregovori zaključeni u lipnju 2011., nakon što je Hrvatska ispunila sva mjerila. No, tijekom pregovora Hrvatska se obvezala sa će do članstva u EU ispuniti još neke obveze. Potpisivanjem Sporazuma o pristupanju 9. prosinca 2011. uspostavljen je mehanizam praćenja ispunjavanja tih obveza te je EK zadužen da svakih 6 mjeseci izvijesti države članice EU o ostvarenom napretku. Ovo je prvo od tri predviđena izvješća. Svrha je tih izvješća da prate ostvaren napredak Hrvatske u ispunjavanju preuzetih obveza, ali i da dadu poticaj i podršku Hrvatskoj u nastavku reformi. Radi se o relativno kratkom izvješću na svega 12 stranica koje na vrlo sažet način bilježi ostvareni napredak, ali ujedno upozorava na teme na koje Hrvatska treba obratiti posebnu pozornost.

Vezano za tržišno natjecanje, ocjena je EK da Hrvatska općenito ostvaruje napredak prema ispunjavanju preuzetih obveza. Što se tiče industrije čelika, EK smatra da je Hrvatska obvezu ispunila, dok je u odnosu na brodogradnju potrebno bez odgađanja riješiti pitanje Brodosplita, 3. maja i Brodotrogira.

Za pravosuđe EK je zabilježio ostvareni napredak te zaključio da je Hrvatska na putu ispunjavanja svojih obveza. No, na ovom području je i najviše otvorenih pitanja na kojima do ulaska u EU Hrvatska mora ostvariti napredak. EK posebice od Hrvatske očekuje napredak u načinu kadroviranja u pravosuđu, podizanja profesionalizacije kroz Školu za pravosudne dužnosnike. EK je dala packu zbog kašnjenja pri upisu druge generacije u Školu za suce i državne odvjetnike. Kako bi se smanjili rizici korupcije u pravosuđu, EK od Državnog sudbenog vijeća traži sustavnije provjeravanje imovinskih kartica sudaca. Posebna pozornost posvećena je učinkovitosti pravosuđa, pri čemu zabrinutost izaziva porast broja neriješenih predmeta te veliki broj predmeta u kojima suđenja traju godinama. Od Hrvatske se traži da poduzme odlučne mjere s posebnim fokusom na rješavanje najstarijih predmeta.

Izvješće je prepoznalo napredak u suzbijanju korupcije, posebice uzimajući u obzir neke predmete koji se trenutačno nalaze na hrvatskim sudovima. No, procesuiranje korupcije na lokalnoj razini istaknuto je kao problem, kao i praksa oduzimanja imovine stečene korupcijom i organiziranim kriminalom. Nadalje se traži veća pozornost u provedbi nadzora nad odbačenim kaznenim prijavama. Na području borbe protiv korupcije najozbiljnije kritike odnose se na Zakon o policiji te Zakon o sukobu interesa.

Vezano uz poglavlje 24. konstatira se osnovni napredak, ali i određena kašnjenja. Kasni se s gradnjom prihvatnog centra za migrante te s graničnim prijelazima pokraj  Neuma kao i s provedbom akcijskog plana za integrirano upravljanje granicama. Vizna politika je još uvijek samo djelomično usklađena s EU. U odnosu na ostala poglavlja za većinu EK konstatira da su gotovo ispunjene preuzete obveze, dok za 6. poglavlje daje nešto nižu, ali još uvijek vrlo pozitivnu ocjenu. Konačno, EK skreće pozornost Hrvatskoj o potrebi ubrzanja prijevoda pravne stečevine, koja se mora završiti do dana ulaska u EU.

Izvješće potvrđuje da je Hrvatska na pravom putu ispunjavanja svojih obveza, ali također upućuje na ograničen broj pitanja na kojima je potreban napredak. EK ujedno najavljuje ključno izvješće u jesen ove godine koje će dati sveobuhvatnu ocjenu hrvatskog napretka. Hrvatska može biti zadovoljna ovim izvješćem, ali se ne smije opustiti s dobivenim ocjenama jer pitanja koje su istaknuta kao problematična privlače veliku pozornost ne samo europske nego i hrvatske javnosti. Brodogradnja, financiranje pravosuđa, borba protiv korupcije i  nadzor granice vrlo su zahtjevna pitanja koja će tražiti punu pozornost i akciju idućih mjeseci, a rezultati ostvarenog bit će predstavljeni u sljedećem sveobuhvatnom izvješću u jesen ove godine.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 5

MA
maraosta
12:55 25.04.2012.

europska komisija je masonska, kriminalna, organizirana zločinačka organizacija.europska unija je podmitila političku klasu u hrvatskoj.EU je potrošila nekoliko milijuna eura za napadnu promiđbu u korist pridruživanja govoreči kako je EU naša jedina nada.hrvatskim političarima su već podijelili dobro plačene poslove, samo da im kaže kako če njihovoj političkoj klasi biti dobro.

MA
maraosta
12:55 25.04.2012.

stari komunisti iz SDP-a, HDZ-a, HNS-a, HSS-a,IDS-a, još uvijek kontroliraju sve centre moči i kada se hrvatska pridruži uniji svi ti pojedinci če se na tome strašno obogatiti.u hrvatskoj ne postoji slobodni tisak.cijela kampanja o pridruživanju je bila iskrivljena,korumpirana, manipulirajuča, lažljiva.

MA
maraosta
12:56 25.04.2012.

hrvatska se za neovisnost borila gotovo 1000 godina.neovisnost smo imali dvadeset godina nakon što smo izašli iz propalog političkog eksperimenta koja je bila jugoslavija sada čemo se ponovno pridružiti novoj jugoslaviji, tvorevini koja je pripadajuči politički eksperiment kojem prijeti propast.hrvatsku vode izdajnici i korumpirani strani plačenici.