'Hrvatska ne štiti dovoljno svoje granice, nije još spremna za Schengen'

"Želim da Hrvatska što prije uđe u Šengenski prostor jer bi to bilo dobro za sve građane", kaže Tanja Fajon, zastupnica u EP-u u intervjuu za Deutsche Welle. No Fajon smatra da Hrvatska još nije spremna za Schengen.

"Išla sam na Triglav kada nisam mogla hodati", kaže Tanja Fajon u intervjuu za DW. Naime, u vrijeme kada je uzimala izuzetno jake lijekove i kada je zbog nesnosnih bolova u zglobovima hodanje za nju već bilo veliki napor Fajon je odlučila sebi postaviti cilj: popeti se na Triglav. I – uz veliki napor - uspjela je u tome.

Primjer o Triglavu zapravo jako mnogo govori o karakteru ove političarke koji dolazi do izražaja i kada je riječ o temama od značenja za širu zajednicu.

Tanja Fajon je poznata osoba kako u Sloveniji tako i u ostalim zemljama bivše Jugoslavije. Bivša novinarka RTV Slovenije u trećem mandatu obavlja funkciju zastupnice u Europskom parlamentu, a odnedavno je i predsjednica najjače oporbene stranke u Sloveniji – Socijalnih demokrata i time – sasvim logično – pretendentica na funkciju premijerke ove zemlje.

Ono što je manje poznato u zemljama Zapadnog Balkana, ali ne i u njezinoj domovini, jest da se Fajon prije 25 godina suočila s bolešću koja je u to vrijeme smatrana neizlječivom. Dijagnoza: kronična mijeloična leukemija (KML). Prognoza: maksimalno sedam godina života. U to vrijeme je jedina mogućnost izlječenja bila transplantacija koštane srži. Dok čeka donatora, kojeg nije mogla pronaći u bliskom okruženju, Fajon se odlučuje suprotstaviti bolesti. "Radila sam sve što su mi doktori rekli da ne radim, što mi je mama rekla da ne radim. Išla sam svojim putem i to mi je nekako dalo energiju", kaže Fajon prisjećajući se tog vremena. "Bila sam jako tvrdoglava", zaključuje danas.

Bruxelles ili transplantacija?

Bolest je, kako kaže, učinila da postane "adrenalinski čovjek". "Prijatelji nisu znali kako da razgovaraju sa mnom. Zbog toga sam ostavila posao na godinu dana", kaže Fajon. Nakon pauze mijenja radno mjesto i s Radija Glas Ljubljane, gdje je napravila prve novinarske korake, odlazi na RTV Slovenije. Vrlo brzo dobiva dvije ponude: posao dopisnice iz Bruxellesa i donatora. Dilema glasi: Bruxelles ili komplicirana transplantacija koštane srži koja možda neće uspjeti? Fajon odlučuje: Bruxelles.

VIDEO Žica na granici sa Slovenijom

Upravo te godine – 2001. - je naime u SAD-u odobreno korištenje novog lijeka protiv KML-a, poznatog pod komercijalnim nazivom glivek. Fajon se odlučuje čekati na novi lijek, koji uzima i danas, i posvetiti poslu koji voli: novinarstvu. "Uradila sam pravu stvar", napisala je nedavno.

Ljubljana ili politika?

Nakon osam godina provedenih na mjestu dopisnice RTV Slovenije iz Bruxellesa opet stoji pred dilemom: vratiti se kući ili tražiti novi posao? No onda dobiva ponudu za politički angažman i prihvaća je. Izlazi na izbore za Europski parlament kao članica socijaldemokrata i osvaja mjesto zastupnice.

Politički angažman je, s obzirom na činjenicu da je kao novinarka intenzivno pratila proces proširenja EU-a, vodi najprije na Zapadni Balkan, tako postaje izvjestiteljica Europskog parlamenta za viznu liberalizaciju za zemlje Zapadnog Balkana: "Jako volim ljude i mladu generaciju u regiji i prvo sam počela raditi na tome da ukidamo vize. To mi je osobno bilo jako važno", kaže Fajon.

Ukidanje viza je uslijedilo 2009. godine najprije za Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju, a onda godinu dana kasnije i za BiH i Albaniju. "To je bio jako emotivan trenutak", prisjeća se Fajon. Za ovaj angažman je dobila čitav niz nagrada, posebice iz Albanije i BiH, te izraza zahvalnosti od običnih građana. "Sjećam se trenutka kada je bila nogometna utakmica BiH-Albanija, nazvao me jedan ministar, koji je bio na utakmici, i okrenuo telefon da čujem kako ljudi uzvikuju: 'Tanja, hvala ti!'. Ljudi su bili jako zahvalni", kaže Fajon.

Srbija je napravila pozitivan pomak, ali nije dovoljno

Upravo na svoj angažman i pozitivan doprinos kada je riječ o liberalizaciji viznog režima Fajon se poziva i kada govori o kritikama koje su na njezin račun stizale iz službenog Beograda. Fajon je naime trenutno predsjednica Delegacije odbora Europskog parlamenta za stabilizaciju i pridruživanje Srbije Europskoj uniji i ne libi se oštro kritizirati stanje u toj zemlji zbog čega je navukla ljutnju političkog vrha Srbije. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ju je tako prije nekoliko mjeseci optužio da gaji animozitet prema Srpskoj naprednoj stranci. Fajon pak kaže: "Kritiziram i pohvalim kada je potrebno."

A ima li razloga za pohvalu, pitamo: "Kada je u pitanju proces prema EU-u postoje dobre i postoje slabe stvari. Ne mogu samo kritizirati jer je Srbija napravila neki pozitivan napredak, postigla je neke stvari u reformama, ali nije dovoljno, naravno. Mi još uvijek kritiziramo javnu administraciju, borbu protiv korupcije i kriminala, slobodu medija, nezavisno pravosuđe. To su kritike koje nisu moje vlastite, to su kritike Parlamenta ili Europske komisije", poručuje Fajon.

Hrvatska nije spremna za Schengen

Ništa manje kritična nije ni prema Hrvatskoj kada je u pitanju pristup ove zemlje Šengenskom sporazumu. "Neka uđe kada je spremna, a za sada nemamo informacija da je spremna", kaže Fajon, koja je i predsjednica Radne skupine za nadzor šengenskog prostora u Europskom parlamentu i koja se jako dugo bavi pitanjem Schengena.

Odluku Europske komisije da da zeleno svjetlo Hrvatskoj za ulazak u šengenski prostor Fajon je već oštro kritizirala i kada je donesena u listopadu 2019. godine, ali i sada: "Zeleno svjetlo je bila politička odluka Europske komisije napravljena u posljednjem tjednu mandata Komisije jer su Juncker i Plenković (Jean-Claude Juncker - bivši predsjednik Europske komisije, Andrej Plenković - predsjednik hrvatske vlade, op. ur.) bili prijatelji", kaže Fajon.

BiH kao tempirana bomba

Manje kritično, mnogo više zabrinuto zvuči i kada govori o jednoj drugoj zemlji regije: "Ja se bojim za BiH jer je to kao neka tempirana bomba u cijeloj regiji Balkana ako ne uložimo više napora." O ulozi EU-a Fajon kaže: "Moj osjećaj je da smo po odlasku Catherine Ashton (bivša povjerenica EU-a za vanjsku politiku, op. ur.), koja se bavila BiH, nekako odustali, da je EU izgubio napor da uloži u zemlju, da nema više odgovora kako da rješava problem u zemlji koja više ili manje ne funkcionira."

Slovenija se okreće prema Mađarskoj

No zato je izuzetno kritična kada je riječ o aktualnoj situaciju u njezinoj vlastitoj zemlji i svom političkom suparniku, aktualnom premijeru Janezu Janši: "Mi se kao vanjska politika Slovenije obraćamo zemljama Višegradske skupine, prema Mađarskoj, Orban je veliki uzor Janši, prema Poljskoj. To su zemlje koje su danas crna točka na zemljovidu EU-a jer krše temeljne vrijednosti EU-a."

Bivša novinarka je osobito kritična prema stanju medijskih sloboda u zemlji i odnosu aktualnog premijera Slovenije prema novinarima, posebice kada je riječ o javnom servisu: "Sadašnja vlast premijera Janše često napada javni servis i pokušava napraviti promjene kako bi imala veliki politički utjecaj na Javnu RTV", kaže Fajon, bivša novinarka i aktualna političarka.

Muškarci diktiraju pravila u politici

O politici pak kaže da je ona još uvijek muški posao: "Još uvijek osjećam da je politika muški svijet i u Sloveniji i da su muškarci oni koji su napravili pravila u politici. Dakle oni se često nešto dogovore uz pivo i sve im je lakše. Mi žene smo nekako individualisti i nema nas dovoljno. Često sam u situaciji kada su sve sami muškarci oko mene i više ima šovinizma i seksizma (prema ženama) kada pratimo društvene mreže. Svi imamo loših komentara, ali žene imaju još i dodatni seksizam", kaže Fajon koja je seksizmu na društvenim mrežama i sama itekako izložena. Kako izlazi na kraj s tim? "Ja više ne čitam komentare, jer ako bih čitala vjerojatno ne bih ni izašla iz kuće", kaže ona.

Odustajanje, zbog napada, prijetnji, laži i seksizma kojima je izložena, za nju nije opcija: "Neću odustati. Imala sam već u životu nekoliko prilika kada sam se trebala boriti i one su me ojačale. Pa se ne bojim."

Jedna od njih je bila upravo dijagnoza da boluje od kronične mijeloične leukemije s kojom se suočila u svojim dvadesetima. Tada je ipak, unatoč naporu, tvrdoglavo odlučila ići na Triglav. U međuvremenu je nakon što je "osvojila" Triglav, osvajala i druge planinske vrhove i ronila (ronjenje joj je jedan od najdražih hobija, op. ur.) morskim dubinama. I s morskim psima.