Ugledni švicarski dnevnik Neue Zürcher Zeitung (NZZ) u ponedjeljak je jedan autorski članak posvetio gospodarskim pitanjima koja muče Hrvatsku, prenosi Deutsche Welle. U članku pod naslovom "Skupi ulazak Hrvatske u EU" navodi se kako se financijska situacija Hrvatske nije poboljšala ulaskom u Europsku uniju.
Tako se zaključuje kako uz dosadašnje probleme pred Hrvatskom sada stoje i izdaci vezani uz ulazak u EU. No istodobno Hrvatska nije u stanju profitirati od svoga članstva.
"Za iskorištavanje milijarde eura teških poticajnih programa koje novim članicama EU-a stoje na raspolaganju, nedostaje ne samo adekvatnih projekata nego i stabilnih institucija koje bi jamčile učinkovitu uporabu tih sredstava", piše NZZ.
Dalje se međutim navodi kako je prebacivanje krivnje na Bruxelles za teško financijsko stanje neutemeljeno.
"Članstvo u Europskoj uniji, na koje Hrvatska, a to čak priznaje i ministar financija Linić, nije bila pripremljena, ne može se koristiti kao žrtveni jarac za financijske probleme. Samo u određenoj mjeri je utemeljeno i stalno pozivanje na prethodnu Vladu pod vodstvom desno-konzervativnog HDZ-a." Prema mišljenju autora članka, rastućem deficitu je više od EU i HDZ-a pridonio "nezaustavljiv rast troškova plaća i socijalnih izdataka".
"Koalicija umjerene ljevice od dolaska na vlast nije načinila hrabre korake koji bi zaustavili ovaj trend". I za budućnost, kako se navodi u članku, Vlada najavljuje samo mjere koje služe popunjavanju državnih blagajni, poput podizanja poreza na dodanu vrijednost.
"To nakon pet godina recesije ne nailazi samo kod građana na nerazumijevanje. I povjerenje ulagača, koje bi trebalo njegovati radi smanjenja proračunskog manjka ozbiljno je poljuljano. To ne mogu promijeniti ni demonstrativno optimistične prognoze vezane uz gospodarski rast. Gotovo ni jedan neovisni ekonomist ne dijeli procjene Vlade da će hrvatsko gospodarstvo 2013. porasti za 0,2, a 2014. za 1,3 posto".
Stanje je puno lošije
U kontroverzije oko odnosa u vrhu Međunarodnog suda za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije sada se umiješao i njemački dnevnik "Süddeutsche Zeitung". On u svom izdanju od ponedjeljka (30. 9.) u tekstu pod naslovom "Borba za prevlast na UN-ovu tribunalu" izražava dvojbe u radnu sposobnost suca Mehmeta Güneya, koji je bio i članom Žalbenog vijeća koje je odlučilo o oslobađajućoj presudi za hrvatske generale Gotovinu i Markača.
"U Den Haagu više nije nikakva tajna da turski UN-ov sudac Mehmet Güney (77) u međuvremenu nije više baš najsigurniji na nogama. I da još samo komunicira pismenim putem. Novo je, međutim, da ostali suci o tomu pričaju s vanjskim svijetom i da kažu: s Güneyom je stanje puno gore nego što to javnost pretpostavlja. I time čitava stvar postaje politički škakljiva."
U tekstu se podsjeća na suca Haaškog tribunala, Danca Frederika Harhoffa, koji je u jednom e-mailu svojim kolegama u lipnju ove godine suca Güneya opisao kao "ostarjelog turskog suca" kojeg predsjednik suda Theodor Meron koristi kao podršku za svoju politiku "blažih presuda". U tekstu se navodi i mišljenje jednog drugog neimenovanog suca koji "svaki tjedan radi s Güneyom" i koji kvalifikaciju suca Harhoffa o "ostarjelom" turskom sucu naziva "uljepšavanjem" stanja.
"Mi govorimo o tome da on (Güney op. pr.) nije više u stanju pratiti dulje razgovore, da na sastancima gubi orijentaciju." Isti izvor navodi da Güney samo prosljeđuje i potpisuje materijale koje sastave njegovi asistenti. U tekstu se dalje navodi da predsjednik suda Meron i dalje "vuče" za sobom Güneya toliko dugo dok mu on svojim ponašanjem pri presudama ide u korist.
"Medicinska ekspertiza o zdravlju jednog suca je moguća jedino ako to naloži sam predsjednik suda", objašnjava se nadalje.
Jezičac na vagi u spornim presudama
"Süddeutsche Zeitung" podsjeća na to da je Güneyev glas bio presudan i u presudi hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.
"Sudac Güney, koji je od 1999. član UN-ova tribunala, upravo sada igra važnu ulogu u ovom tijelu. Pri spornim odlukama je upravo njegov glas bio jezičac na vagi. Njegova odluka je bila odlučujuća i u spornoj oslobađajućoj presudi hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. (...) Da Güney u petočlanom žalbenom vijeću nije odlučio zajedno s američkim predsjednikom suda, tada ne bi bilo ni zapanjujuće odluke 3:2 u korist oslobađajuće presude za dvojicu Hrvata."
U članku se na kraju zaključuje kako Güneyov mandat završava tek 2015. ta da ga na ostavku može prisiliti samo predsjednik suda. U utorak (1. 10.) bira se novi predsjednik Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju.
>> Zbog pristranosti suca Haaški sud odgodio izricanje presude Šešelju