Hrvatska nije uspjela ubrati plodove ulaska u EU

"Hrvatska nije uspjela ubrati plodove ulaska u Europsku uniju", napisao je AFP u analizi stanja u Hrvatskoj godinu dana od ulaska naše države u Europsku uniju.

Podsjećaju da je Hrvatska u zajednicu europskih država ušla uz "velike fanfare" te se nadala kako će ulaskom u bogati blok 28 država transformirati svoju ekonomiju koja trenutno jako ovisi o turizmu, no upozoravaju da se to nije dogodilo. "Hrvatska je i godinu dana nakon ulaska u EU još uvijek jedna od najslabijih ekonomija EU, zaglavljenja u recesiji za koju se čini da nikada neće završiti, u kojoj je nezaposlenost porasla na 20 posto uz to da polovina mladih u državi nema posao", piše AFP te podsjeća da Hrvatska ne bilježi rast već 10 kvartala zaredom te da se jedino Grčka bori s većim padom u razdoblju od 2009. do 2013. godine.

Crne statistike

"U prvom kvartalu ekonomija je pala 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, prije nego je Hrvatska ušla u EU", nastavlja nabrajati stavke crne hrvatske ekonomske statistike AFP te podsjeća da je Vlada Zorana Milanovića očekivala da će ulazak u EU donijeti više stranih investicija, ali i one su 2013. godine pale za 60 posto. Navode da stručnjaci upozoravaju kako su investitori zaplašeni stalnim promjenama zakona, visokim porezima, rigidnim radnim zakonodavstvom i nesigurnošću za investitore. "Hrvatska središnja banka je državu stavila na drugo najgore mjesto, iza Grčke, po poslovnoj klimi", navodi AFP te dodaje kako je "neprijateljska poslovna klima" vjerojatno razlog zašto potencijalni ponuđači prošle godine nisu kupili Croatia Airlines.

"Hrvatska mora teško raditi kako bi poboljšala konkurentnost i poslovnu klimu da bi privukla izravne strane investicije", kazao je glavni analitičar za ekonomije u razvoju Standard Bank Timothy Ash. Hrvatski analitičar Damir Novotny je, pak, upozorio da su i vanjski faktori igrali važnu ulogu u lošijem hrvatskom ekonomskom rezultatu pri ulasku u EU. Kazao je da smo mi, za razliku od Bugarske i Rumunjske koje su u EU ušle 2007. godine, članica postali u jeku svjetske krize kada su banke mnogo opreznije ulagale kapital. "Prije deset godina, banke su bile u ekspanziji te su donosile kapital u regiju. Sada se povlače – kazao je Ash.

Nije kriva EU, nego hrvatska vlast

"S prekrasnom jadranskom obalom, veličanstvenim plažama, kristalno čistim morem i povijesnim gradovima, kao što je Dubrovnik, Hrvatska je ostala magnet za turiste iz svih dijelova svijeta koji daju prijeko potreban poticaj slabašnoj ekonomiji", piše AFP te dodaje kako smo prošle godine imali oko 7,2 milijarde eura prihoda od turizma, što je oko 15 posto BDP-a. No, Ash upozorava da smo previše ovisni o strancima koji dolaze na odmor te da "trebamo nešto drugo kako bismo se odmaknuli samo od turizma". 38-godišnji poduzetnik Božidar Tončić je, kao i mnogi drugi Hrvati, očekivao veći napredak nakon ulaska u EU. No i njegova želja za pokretanjem drvodjelskog posla je zapela u poznatoj hrvatskoj birokraciji.

– Očekivao sam manje papirologije, kraće birokratske procedure i jaču poreznu stabilnost – kazao je Tončić te dodao kako se "ništa od toga nije dogodilo". Investitori se žale, piše AFP, da te stvari nemaju veze s EU, nego s domaćom vlašću, "koja je prespora u poduzimanju potrebnih ekonomskih reformi, posebno po pitanju prevelikog i neefikasnog javnog sektora u kojem radi oko 400 tisuća ljudi". – Glavno opterećenje je što je ova država preskupa – kazao je Ante Babić, tajnik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj te dodao da se utjecaj ulaska u EU ne može mjeriti do sljedeće godine, ali da je ipak došlo do određene fiskalne discipline zbog toga što Vlada svakih šest mjeseci mora izvješće o ekonomiji slati EU.

SDP se ne bavi problemima države

"Nestabilna politička situacija nije pomogla da se pokrenu reforme", piše AFP te dodaje da je vladajući SDP duboko podijeljen i nepopularan u narodu, a podsjećaju i da se neki ministri smijenjeni posljednjih mjeseci. Dodaju da su birači, dajući pobjedu "opozicijskim konzervativcima" iz HDZ-a, iskazali svoje nezadovoljstvo Vladom na posljednjim izborima za Europski parlament. Ističu da mnogi sumnjaju kako će Vlada u zadnjih 18 mjeseci mandata imati snage pokrenuti dublje reforme potrebne za promjenu smjera u "klimavoj ekonomiji". – U ovim teškim vremenima, vlast se ne bavi problemima države, već sa svojim internim problemima, što produbljuje krizu u Hrvatskoj – kazao je profesor s Fakulteta političkih znanosti Berto Šalaj.

Kao posljednji problem upozoravaju da zbog ekonomskih problema iz Hrvatske odlaze talentirani mladi ljudi. Po nezaposlenosti mladih smo, sa 50 posto, na trećem mjestu iza Grčke i Španjolske. 24-godišnja studentica turističkog menadžmenta Ana kazala je AFP-u da "njezina generacija ne vidi mnogo mogućnosti za ostanak u državi". No, dodaje i da je za nju odlazak posljednja opcija. – U stranoj državi moram krenuti od nule. Ovdje ću biti sretna ako nađem posao u svojem zanimanju te da za njega dobivam pristojnu plaću – kazala je Ana.

>>Ozbiljna država ne 
bi trebala osnivati nikakva poduzeća ni baviti se pranjem WC-a

>>Rumunji i Grci rade najviše u Europskoj uniji, Hrvati četvrti