Arbitražna odluka u slučaju razgraničenja Hrvatske i Slovenije ne može stupiti na snagu sve dok Hrvatska na to ne pristane. Takvo objašnjenje problematike primjene odluka u arbitražama daje Elena Basheska, stručnjakinja za međunarodno i pravo EU. No to nije samo akademsko tumačenje već se referira na potku slovenske “tužbe” protiv Hrvatske koja je upućena Europskoj komisiji i na koju je Hrvatska jučer odgovorila.
Naime, Slovenija u argumentaciji po čemu Hrvatska krši pravo EU polazi od činjenice da je arbitražna odluka automatski stupila na snagu te da je donijela novu realnost – nove crte razgraničenja – nakon što je krajem prošle godine istekao šestomjesečni rok za pripremu provedbe, kako piše u Arbitražnom sporazumu.
Kako je Večernji objavio, Slovenija temelji tužbu na nekoliko točaka: na kršenju prava u području ribarstva, na prostornom planiranju te na provedbi Schengena, ali pritom polazi od “nove” granice. Hrvatska je odbacila bilo kakva kršenja prava te ponovila kako je slovenska strana dovela do kontaminacije postupka.
– Rok od šest mjeseci vrijeme je koje su strane imale da poduzmu korake za primjenu odluke, ali to ne znači da je odluka stupila na snagu. Budući da ne postoje globalne policijske snage, primjena odluka međudržavnih arbitraža uvijek je pomalo problematična – kaže E. Basheska. Ističe još jedan aspekt koji nije dosta naglašen.
– Vidim problem s odlukom i interpretacijom tribunala, koja je suprotna principu dobrosusjedskih odnosa, a taj je princip predstavljao osnovu za rješavanje spora – ističe ova pravna stručnjakinja. Istovremeno, slovenski mediji navode da bi slovenska vlada iz fonda od 1,2 milijuna eura od sutra trebala početi isplaćivati odštete svojim državljanima koji, prema odluci arbitraže, žive u Hrvatskoj. Do kraja prošlog mjeseca podnesene su 24 molbe. Pojedinac bi za preseljenje trebao dobiti 45.300 eura, dvočlano domaćinstvo 67.950 eura, tročlano 83.000, a šesteročlano čak 128.350 eura.
idemo u hamburg riješiti ovo pitanje i što tamo kažu nema više prigovora.