nedovoljna četvorka

Hrvatska opet pala na testu percepcije korupcije

Foto: Ilustracija
mito
Foto: Izvor: TIH
korupcija, graf (1)
Foto: Izvor: TIH
korupcija, graf (1)
01.12.2011.
u 11:55
S obzirom na to da se smatra da tek u zemljama s ocjenom 5 i višom korupcija ne ugrožava razvoj gospodarstva i društva u cjelini, zaključuje se da Hrvatska opet nije prošla na testu
Pogledaj originalni članak

Hrvatska opet nije prošla na indeksu percepcije korupcije (IPK), jer je za 2011. godinu na ljestvici od 0 (potpuna korupcija) do 10 (bez korupcije) ocijenjena sa 4, što je desetinu boda niža ocjena nego prošle godine. Hrvatska je u prethodne dvije godine imala ocjenu 4,1, a za 2008. imala je dosad najvišu ocjenu – 4,4, izvijestio je Transparency International Hrvatska (TIH).

Pet je za prolaz

S obzirom na to da se smatra da tek u zemljama s ocjenom 5 i višom korupcija ne ugrožava razvoj gospodarstva i društva u cjelini, zaključuje se da Hrvatska opet nije prošla na testu.

– Ove ocjene nisu egzaktne i ne mogu se u potpunosti uspoređivati, odnosno samo na temelju njih ne može se tvrditi da se korupcija u nekoj zemlji povećava ili smanjuje, ali pokazuju trend. Na temelju IPK može se zaključiti da se u Hrvatskoj reforme zakonodavstva, javne uprave i sudstva trebaju još odlučnije provoditi ako se želi suzbiti korupcija – ističu iz TIH-a.

Od RH bolja Slovenija, lošija BiH

Hrvatska dijeli 66. mjesto s Crnom Gorom i Slovačkom. Slovenija (5,9) nalazi se na 35. mjestu, Turska (4,2) na 61., Italija (3,9) na 69. mjestu, Srbija (3,3) na 86. mjestu i BiH (3,2) na 91. mjestu.

Na vrhu ljestvice zemalja koje se percipiraju kao najmanje korumpirane nalaze se Novi Zeland (9,5), Danska (9,4) i Finska (9,4), dok su Afganistan (1,5), Mijanmar (1,5), Sjeverna Koreja (1,0) i Somalija (1,0) zauzele posljednje 180., odnosno 181. mjesto.

Hrvatska je bila obuhvaćena s ukupno deset istraživanja, uz raspon ocjena od 3,4 do 5,2. Indeksom percepcije korupcije ocjenjuju se sve razine rada tijela javne vlasti. U istraživanjima su ispitanicima između ostalih postavljana pitanja poput: postoje li jasne procedure i sustav nadzora kada se radi o raspodjeli i korištenju javnih sredstava; zloupotrebljavaju li dužnosnici javna sredstva u privatne ili stranačke svrhe; imenuje li vlada veliki broj dužnosnika izravno.

Pojedini sudski procesi ili skandali imaju malo utjecaja na indeks. Želi li suzbiti korupciju na razinu koja neće ugrožavati poštenu tržišnu utakmicu i razvoj u svim segmentima društva, Hrvatska mora doraditi zakonodavni okvir i dosljedno ga provoditi uz primjenu preglednih procedura u radu tijela javne vlasti, zaključuju u TIH-u.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 12

DE
derin
12:54 01.12.2011.

Stari komunisti, nastavlja europarlamentarac Farage, još u Hrvatskoj drže sve pozicije moći i \"postat će osobno jako imućni ako se Hrvatska pridruži Uniji\". Što je još važnije, ocjenjuje Farage, nema slobodnih medija u Hrvatskoj, nema nacionalne debate o ulasku u EU te je čak ponuđeno 10.000 kuna nagrade onome koji pronađe članak u hrvatskom tisku o tome kako bi bilo loše pristupiti Europskoj uniji. KUKURIKU!!!

CH
chemica
13:09 01.12.2011.

Zemlja u kojoj je čak i pravosuđe korumpirano teško može biti nekorumpirana. Ovom prilikom bih podsjetio \"komoru sudskih vještaka\" ( ne smijem staviti puni naziv jer bi se naša pravosudna mafija uvrijedila pa bi me još i tužili) kako bi bilo uistinu lijepo da mi nakon godine dana po mojoj prijavi napokon odgovore da li je njihov sudski vještak samo nesposoban ili je vrlo vjerojatno korumpiran kako tvrdi struka. Evo, u takvoj \"državi\" živimo. Taj \"veliki\" Transparency nije ni odgovorio na moj E-mail da mi bar savjetuju što učiniti, Ministarstvo pravosuđa se proglasilo \"nenadležnim\", nazovi komora zavlači, a sudski vještak kojem bi prije bilo mjesto u Remetincu i dalje ubire plave koverte. Sud ga i dalje nesmetano angažira usprkos svim prijavama i više nego očiglednoj \"nesposobnosti\". Stavi mu soli na rep. U lijepoj njihovoj \"nekorumpiranoj\".

VU
vucko
12:49 01.12.2011.

Hrvatska ce kad tad morati promjeniti hrvatski izborni zakon t.j. da gradjani biralu licnosti a ne po listama i strankama.