Hrvatska prihvatila strategiju za opstojnost Hrvata u BiH

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor istaknula je danas da će Hrvatska i dalje materijalno potpomagati Hrvate u Bosni i Hercegovini, bez obzira na financijsku krizu. Od početnih 28 milijuna kuna, nešto je rebalansom smanjeno, no sredstva ostaju, rekla je Kosor na tematskoj sjednici saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske pod nazivom “Hrvati izvan Republike Hrvatske - suradnja i obveza”.

Ustavna obveza
Podsjetila je i na ustavnu obvezu u članku 10. hrvatskog Ustava koja se odnosi na brigu Hrvatske za Hrvate u iseljeništvu. Premijerka Kosor također je podsjetila na pomoć iseljene Hrvatske tijekom Domovinskog rata, ocijenivši da se Hrvatska ne bi obranila bez pomoći Hrvata iz BiH te Hrvata iz dijaspore.

Naglasila je da će se Hrvatska i dalje brinuti za Hrvate u Bosni i Hercegovini kako bi ostvarili jednakopravnost s ostalim konstitutivnim narodima u BiH, podsjetivši na potporu bivšeg premijera Ive Sanadera vrhbosanskom nadbiskupu kardinalu Vinku Puljiću. Kosor je dodala kako možda nije poznato da se u koalicijskom sporazumu s predstavnicima manjina od njih traži da se u svojim matičnim državama zalažu za prava hrvatske nacionalne manjine.

Na sjednici su bili i mnogi predstavnici hrvatskih iseljenika te Hrvata iz BiH, među kojima i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić te banjolučki biskup msgr. Franjo Komarica, koji su istaknuli da je potrebno osigurati jednakopravnost Hrvata u BiH. Kardinal Puljić je rekao da je opstanak Hrvata u BiH strateški interes Hrvatske, a ne samo njezina ustavna obveza. Zamjerio je hrvatskim političkim predstavnicima u BiH nejedinstvenost, naročito po teritorijalnom načelu.

Hrvati najugroženiji
Biskup Franjo Komarica rekao je da su Hrvati iz njegove biskupije većinom protjerani te da nisu zaštićeni kao, primjerice, Hrvati u Hercegovini ili središnjoj Bosni. - Mi smo jedan od najstarijih naroda na tom području, iako nam to osporavaju i neki predstavnici međunarodne zajednice, istaknuo je biskup Komarica.

Zatražio je veću potporu Hrvatima u Banjolučkoj biskupiji kako bi mogli opstati ili se vratiti na područja s kojih su protjerani u ratu. Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić također je podsjetio na potrebu, ali i ustavnu obvezu brige RH za Hrvate izvan Hrvatske. Istaknuo je da u BiH, koja je pred ustavnim promjenama, treba osigurati ravnopravnost i suverenost Hrvata.

To RH ima obvezu kako po Ustavu, tako i kao potpisnica Daytona. Nema BiH bez sva tri konstitutivna naroda, rekao je Bebić te dodao da se RH neće miješati u unutarnje stvari BiH, ali da je dužna brinuti se za Hrvate u BiH. RH se obvezala Daytonskim sporazumom da će, u suradnji s međunarodnom zajednicom, učiniti sve kako bi Hrvati očuvali svoj status.