Hrvatska protiv smanjenja kohezijskih sredstava

Premijer Andrej Plenković danas će u Pragu sudjelovati na drugom sastanku skupine Prijatelja kohezije, neformalnog saveza članica EU koje se protive rezanju kohezijskih sredstava u novom višegodišnjem europskom proračunu namijenjenih smanjivanju razlika između bogatih i siromašnijih članica EU.

Europska komisija predložila je, naime, višegodišnji financijski okvir EU za razdoblje 2021. – 2027. u visini 1135 milijardi eura, sa smanjenjem sredstava za zajedničku poljoprivrednu i kohezijsku politiku od 15, odnosno 10 posto.

Očekuje se da će na skupu na koji dolaze čelnici 16 zemalja članica biti donesena deklaracija kojom će biti naglašena važnost nastavka financiranja kohezijske politike, uz poziv za očuvanje postojećeg opsega kohezijskih sredstava.

Osim Hrvatske, Prijatelje kohezije čine Češka, Estonija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija, Slovačka, Bugarska, Cipar, Latvija, Litva, Rumunjska, Italija, Portugal i Grčka. Riječ je o državama koje, kada je riječ o financiranju kohezijske politike, imaju “crvene linije” koje se, kako nas uvjeravaju u Banskim dvorima, preklapaju s hrvatskim “crvenim linijama”. A glavna je hrvatska crvena linija zadržavanje stope nacionalnog sufinanciranja europskih projekata na sadašnjih 15 posto, a ne povećanje te stope na 30 posto, kako se predlaže.

Hrvatska inzistira i na zadržavanju pravila po kojem bi se odobrena sredstva mogla koristiti još tri godine i ne pristaje na skraćenje tog roka na dvije godine, a zauzima se i za što manje smanjenje sredstava za regionalnu i kohezijsku politiku. Prema nekim izračunima, za Hrvatsku se predlaže smanjenje kohezijskih sredstava od oko šest posto, čemu se Hrvatska protivi, čak i po cijenu povećanja doprinosa pri financiranju EU projekata, ne želeći smanjenje utjecaja i važnosti kohezijske politike.