Kome će Europa morati pomoći: Otpis duga nama još ne treba

Javni dug veći od jednogodišnjeg bruto domaćeg proizvoda osim Grčke ima još pet država članica Europske unije: Italija, Portugal, Irska, Cipar i Belgija, a na granici se još nalaze Španjolska (97%) i Francuska (95%). Sve je više prijedloga da se Grčkoj otpiše dio duga, s jednim takvim jučer je izašao i njemački Bild, a ako se krene s otpisom dugova samo jednoj zemlji, pitanje je mogu li na njega računati i druge.

Tiha zamjena

Zbog njezine specifičnosti Belgija se ne percipira kao rizična država, Irska se uz pomoć MMF-a oporavlja od bankarskog potresa, a kad god se govori o novim mogućim žarištima, upire se prstom u Italiju i Španjolsku, prije svega zbog snage i veličine tih zemalja. Grčka ni po visini duga ni po broju stanovnika ne predstavlja prijetnju Europskoj uniji kao što bi to mogla biti Italija jer je treća po veličini europska ekonomija, ili Španjolska, država koja je najvećim dijelom stradala zbog promašenih investicija njezinih banaka i nekretninskog buma u kojemu su sudjelovale i velike europske banke te nekretninske agencije.

U eurozoni već drugu godinu traje tiha zamjena skupih državnih dugova jeftinijima, na čemu, uz jače ili slabije negodovanje Njemačke, marljivo radi Europska središnja banka i njezin guverner Mario Draghi. Zamjena dugova provodit će se ove i iduće godine, na čemu posredno profitiraju i zemlje koje nemaju euro, poput Hrvatske, jer se mogu jeftino zadužiti. Tako se i hrvatski ministar financija Boris Lalovac nedavno zadužio uz kamatu od 3 posto. Kad bi se pitalo francuskog ekonomista Pikettyja ili nobelovce Krugmana i Stiglitza, Europa bi trebala krenuti i s otpisom dugova, no nikad se vjerovnici nisu odlučivali na otpis dugova bez velikog pritiska i specifičnih okolnosti. Posljednji veliki otpis dugova na koji se poziva Piketty odnosio se na Njemačku nakon Drugog svjetskog rata, a tek treba vidjeti hoće li grčka vlada dobiti oprost i koliki. Profesor međunarodne ekonomije Ljubo Jurčić mišljenja je da nijedan vjerovnik ne bi smio krenuti u naplatu grčkih dugova jer bi to vodilo u duboku socijalnu i političku katastrofu.

– Europa je kriva koliko i Grčka za sadašnje stanje jer Grci ni kod uvođenja eura nisu zadovoljavali kriterije konvergencije, ali su uključeni u eurozonu iz geopolitičkih razloga. Budući da se i tada sve znalo, Grčkoj bi trebalo omogućiti da na prijateljski način napusti euro, najmanje deset godina, zamrzne im se dug i uloži daljnjih 30 do 50 milijardi eura u integraciju njihove ekonomije u europsku – ističe Jurčić. Italija, kaže, ima visok javni dug, ali i dobro strukturiranu ekonomiju te razvijeno malo i srednje poduzetništvo, a k tome talijanski je dug većinom unutarnji, i ta bi se zemlja, uz više suradnje unutar EU, mogla sama nositi sa svojim teškoćama, jednako kao i Portugal, gdje se velik broj stanovnika vratio iz gradova na selo i bavi se poljoprivredom. Prema Grcima se oklijeva i zbog Španjolske, možda jedine članice koja osim Grčke treba ozbiljniju pomoć, pa i otpis duga. Izmrcvareni štednjom, Španjolci se također odmiču od etabliranih političkih stranaka prema novim lijevim pokretima koji potresaju učmalu političku scenu Starog Kontinenta.

Dvije krajnosti

Hrvatska se ne treba nadati otpisu dugova iz više razloga. Nemamo euro, nismo u eurozoni, veličinom ne predstavljamo opasnost za europsku ekonomiju, a i devizne rezerve teške 14 milijardi eura dovoljno su velike da inozemne dugove i uz veće potrese možemo servisirati neko vrijeme.

Slovenija, Irska, Španjolska pa i Hrvatska nalaze se među državama koje su posljednjih šest godina udvostručile ili gotovo udvostručile svoj javni dug, dok su na drugom kraju Češka, Njemačka, Poljska, Švedska, Danska, Estonija... gdje je rast zaduženja bio gotovo nezamjetan. Iz perspektive tih zemalja svaki je otpis nepravda prema onima koji su razumno trošili.

>>Je li narod popio otrov ‘oxi’ ili će Grčka ipak biti kao Feniks?

>>Grcima poručeno da ne mogu računati na otpis duga: 'Njihovoj je vladi sve 'manana''