Posjeći stara stabla i posaditi nova provjerena je taktika kojom se mogu obnoviti i očuvati i hrvatske šume. No, urednik specijaliziranog časopisa Hrvatske šume, Goran Vincenc smatra da se u Hrvatskoj nedovoljno govori o pravilnoj, prirodnoj obnovi šuma. Riječ je o održivom gospodarstvu, što ukratko znači da se takvim načinom obnove šuma ne dira prirodno stanište i da putem sjemena materinjih stabala nastaje nova šuma, identična onoj kakva je bila. Zato iz Hrvatskih šuma smatraju da je vrlo važno staviti naglasak na ovu metodu obnove.
Hrvatski šumari primjer u svijetu drugima
Iako se na internetu mogu pronaći različiti podaci koliko sadnica sadi primjerice Njemačka, Norveška ili bilo koja druga država, nedovoljno se prostora daje ovoj metodi hrvatskih šumara, po kojoj su primjer svim ostalim svjetskim šumarima.
To konkretno znači da se već desetljećima pridržavaju metode prirodnog obnavljanja šume putem postojećih, materinjih stabala. Time ne samo da ne remete staništa brojnim stanovnicima šume (uključujući svu floru i faunu), već postižu i to da se šume same obnavljaju i postaju identičnima onakvima kakve su bile.
Takva metoda uzgoja zove se Zagrebačka škola uzgoja šume, a metodu su stručni hrvatski šumari nastojali godinama prenijeti najmlađim generacijama, te naravno drugim šumarima, za razliku od mnogih zapadnih zemalja koje su sadnjom brzorastućih monokultura uništile šumsko tlo. Dakle, ključ održivog gospodarstva jest u tome da materinje stablo dobro oplodi zemlju za buduće naraštaje stabala koje će opet rasti prirodnim putem. I to je održivo gospodarstvo na koje treba ciljati.
Šume kojima se gospodari skladište više CO2
Kako objašnjava Goran Vincenc, Prirodna obnova započinje tzv. pripremnim sijekom gdje se s površine prvo uklone sve vrste koje svojim prisustvom umanjuju mogućnosti tla za prihvatom novog sjemena. Dakle, tlo se prvo mora pripremiti pomlađivanje.
Zatim slijedi tzv. naplodni sijek koji se događa nakon godine dobrog uroda sjemena gdje šumari miču sve one jedinke koje prave mladim biljkama zasjenu i priječe im dotok sunčeva svjetla koje je izuzetno bitno za rast mladih biljaka. Dakle poslije tla priprema se gornji sloj gdje se nalaze krošnje. Ipak šumari ostavljaju najbolja i najveća stabla za tzv. dovršni sijek. Razlozi za to su ekološke prirode.
Naime prejako svjetlo može uništiti mlade biljke. Drugi razlog je biološki jer najjača stabla mogu još dodatno naploditi površinu. Treći razlog je gospodarski, jer će ta najkvalitetnija stabla još malo prirasti što će im svakako podići cijenu i vrijednost. Tek kada te mlade biljčice ojačaju dovoljno za samostalan život, uklanjaju se i posljednja stabla stare generacije te mlada generacija koja je izrasla iz sjemena materinskih stabala može krenuti u svoju ophodnju tj. rasti do gospodarske zrelosti.
Briga o šumama počinje od nas samih
Paziti na šume, ne zagađivati ih, ne odlagati otpad, ne bacati opuške cigareta – sve su to poruke koje se mogu čuti u domaćem javnom prostoru. Napravljene su brojne kampanje usmjerene upravo očuvanju šuma i šumskog prostora, no prije nego li se pobrinemo za šume na globalnoj razini, trebalo bi djelovati lokalno.
Naime, gotovo svako domaćinstvo u kućanstvu posjeduje drveni namještaj ili neki komad drveta. Svaki taj komad drveta dolazi upravo – iz šuma. Zato je potrebno osim podrške prirodnoj obnovi šuma i održivom gospodarstvu razmisliti možemo li djelovati na lokalnoj razini i u svom vlastitom domu koristiti drveni namještaj i materijal koji potječe iz šuma kojima se održivo gospodari, a to su upravo naše šume, za što posjeduju i FSC® certifikat. Drvo je obnovljiv i „zeleni“ materijal, za razliku od plastike ili proizvoda na bazi nafte.
Prije nego li izađemo na prosvjede za hrvatske šume, trebali bismo razmisliti kako se mi odnosimo prema njima. Metoda prirodnog uzgoja, odnosno, održivog gospodarstva nije nimalo laka. Naime, za takvo poslovanje treba biti iskusan i poznavati teren, te šumari još godinama nakon stjecanja inžinjerske titule uz svoje stručne kolege uče specifičnosti „svoga revira“. Prirodna obnova šuma dakle zahtjeva ogromne napore, pripremu i iskustvo. Glavnina problematike oko očuvanja hrvatskih šuma dolazi upravo čovjekovim utjecajem. Zato je važno educirati se, te djelovati na lokalnoj razini i razmišljati o očuvanju šuma.
Na kraju priče, uspjeh prirodne obnove i cijelog održivog gospodarstva ovisi o tome koliko smo mi, pojedinci spremni činiti održivu zajednicu.
Hrvatske šume upravo zbog toga organiziraju brojne edukacije na temu održavanja šuma, te se nizom radionica i aktivnosti godinama trude ukazati na pravilnu brigu, ali i pravilnu prirodnu obnovu naših šuma.
Sadržaj je nastao u suradnji s Hrvatskim šumama.