Uvođenje eura prirodan je slijed za svaku državu članicu EU, pa i za Hrvatsku, no nezahvalno je govoriti o rokovima, kazao je guverner Boris Vujčić na zajedničkoj konferenciji središnje banke i Europske komisije o bankarskoj uniji.
Države članice EU 2012. dogovorile su se da će pokrenuti proces stvaranja bankarske unije, a kruna tog projekta bio bi zajednički sustav osiguranja depozita. Počiva na tri stupa, prvi je već uspostavljen jedinstveni nadzor najvećih banaka, drugi je jedinstveni sanacijski mehanizam, a treći i najškakljiviji – europski sustav osiguranja depozita. Europska unija bi od 2024. svakom svom građaninu jamčila do 100.000 eura štednje po svakom računu i banci. Postupno uvođenje europskih jamstva (EDIS-a) trebalo je krenuti od 2017., no puno je otpora ima li se na umu da bi EDIS podjednako jamčio za 100.000 eura štednje u Grčkoj i Njemačkoj. EDIS bi se sastojao od nacionalnih sustava osiguranja depozita i Europskog fonda za osiguranje depozita (DIF), punio bi se postupno u tri faze, a od 2024. bio bi potpuno operativan. Fond bi se financirao doprinosima banaka ovisno o rizicima, a Vujčić kaže da je u pregovorima postignut “vrlo skroman napredak”. Devet država koje nisu uvele euro, pa tako i Hrvatska, nisu dio bankarske unije, što banke iz europodručja stavlja u povoljniji položaj.
Države članice koje nisu u europodručju mogu se priključiti bankovnoj uniji uspostavom sporazuma o bliskoj suradnji, no viceguverner Vedran Šošić ističe da je dosta nepoznanica.
– HNB podržava stvaranje unije, ali njezin trenutačni dizajn povećava opcijsku vrijednost čekanja za države članice izvan europodručja – kazao je Šošić objašnjavajući da odgađanje odluke o ranijem ulasku u bankarsku uniju nema visoke troškove, ali brzo donošenje takve odluke može imati.
Zasto HNB ne snizi kamatne stope kao sve druge vlasti koje zele potaknuti izvoz?