U Hrvatskoj posljednjih godina svake godine nestane grad veličine Pule ili Slavonskog Broda, stoga ne čudi da je premijer Plenković u intervjuu za Financial Times upozorio da je smanjenje stanovništva u dijelu zemalja Europske unije, među kojima je i Hrvatska, “strukturalni, gotovo egzistencijalni problem nekih nacija”. EU se, smatra, mora suočiti s problemom pada broja stanovnika u dijelu članica Unije.
Plenković želi da Bruxelles istraži koje su države najviše pogođene te koje politike i mjere provesti da bi se povećale stope nataliteta i pomoglo u suočavanju s ovim problemom. Kazao je da nismo jedina zemlja pogođena padom broja stanovnika zbog pada nataliteta i iseljavanja te zato želi postaviti demografiju u središte hrvatskog šestomjesečnog predsjedanja Unijom. No pitanje je u kojoj mjeri možemo očekivati da će EU riješiti naše probleme s obzirom na to da razvijene zemlje profitiraju na uvozu naše radne snage?
Slovenci dobri
Činjenica je da je prema Eurostatu 18 zemlja EU tijekom 2018. zabilježilo porast broja stanovnika, a njih deset, među kojima je i Hrvatska, smanjenje broja stanovnika. Početkom 2019. manje su stanovnika u odnosu na 2018. imale Letonija, Bugarska, Hrvatska, Rumunjska, Litva, Italija, Grčka, Portugal, Mađarska i Poljska, no razlike među tim zemljama jako su velike. Dok se Hrvatska zajedno s Letonijom i Bugarskom ubraja u tri najgore zemlje EU po gubitku stanovništva, nakon kojih slijede Rumunjska i Litva, ostalih pet zemalja koje su imale smanjenje stanovništva nisu u jednako lošoj situaciji kao mi.
Primjerice, dok smo mi s 4 milijuna stanovnika, zajedno s Bugarskom, koja usput ima 7 milijuna ljudi, tijekom 2018. na svakih 1000 stanovnika izgubili 7,1 čovjeka, Mađarska je zabilježila gubitak stanovništva od tek –0,6 ‰, a Poljska -0,1‰. S druge strane, najveće povećanje stanovništva u EU zabilježile su Malta, Luksemburg, Irska, Cipar, Švedska, Slovenija, Belgija, Španjolska, Nizozemska, Velika Britanija. Plenković je napomenuo da godišnje imamo 15, 16 tisuća više umrlih nego rođenih, što je za malu zemlju puno, no kad tome dodamo i broj iseljenih, i to prema konzervativnoj procjeni DZS-a koja ne može obuhvatiti točan broj iseljenih jer se svi ne odjavljuju, Hrvatska godišnje gubi najmanje 55,60 tisuća ljudi. Znači, svake godine nestaje nam grad veličine Pule ili Slavonskog Broda.
Može li nam EU, i predsjedanje Unijom, pomoći da počnemo rješavati nagomilane demografske probleme? Plenković je za Financial Times kazao da smo puno učinili po pitanju demografske politike, poreza, brige od djeci, rodiljskih i roditeljskih naknada, ali da nešto treba učiniti i na europskoj razini. No demograf Stjepan Šterc ne slaže se da smo učinili puno i ne uzda se previše u EU.
Mađari se brinu za sebe
– Nešto će se sigurno na razini EU događati, neki novac Unija će usmjeriti u rješavanje demografskih problema, no iluzija je očekivati da naš problem riješi EU. Svaka zemlja mora imati svoju nacionalnu demografsku politiku. Iluzija je i da će se naši problemi riješiti, kako misli Plenković, samo povećanjem rodiljskih i roditeljskih naknada i nekih drugih tehničkih mjera. Zašto se ne povedemo za primjerom Mađarske koja je uvela niz ozbiljnih mjera za rješavanje demografskih problema, mi još nemamo ozbiljne zahvate u radno zakonodavstvo, u porezni sustav kao što to rade druge zemlje, koje maksimalno olakšavaju položaj roditeljima i time utječu na odluke mladih ljudi da imaju djecu. Nažalost, kod nas u Ministarstvu za demografiju nema još nijednog demografa – govori Šterc.
Dobro je da je Plenković shvatio da nam gori pod petama i da s ovakvim gubitkom stanovništva nema razvoja zemlje, što recimo predsjedničkog kandidata Milanovića još ne brine, no i premijeru je četvrta godina mandata i Vlada je mogla i trebala učiniti mnogo više.
VIDEO Plenković predstavio prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem EU
Aktivna uloga, a ne pasivno sjedenje. Neka im samo dosađuje koliko god bude trebalo sve dok se ne odluče uhvatiti posla.