Hrvatska treća najgora zemlja u Europi: Rođeno 40 razreda manje nego lani

Svi se u ovoj zemlji kunu u brigu za djecu, da rade zbog njih jer su budućnost zemlje, ali u stvarnosti su zadnja rupa na svirali, za koju se izdvaja najmanje iako će nas ta sebičnost skupo koštati. Očito se ni javnost ni političari neće osvijestiti sve dok se u školama jedva daju skrpati razredi od 10-ak učenika, sve dok se ne isprazni proračun za kakve takve mirovine, za “besplatno” zdravstvo.

Hrvatska je prema najnovijem izvješću UN-a među tri najgore zemlje u Europi, nakon Bugarske i Ukrajine, po negativnoj stopi prirodnog prirasta (razlika između broja rođenih i umrlih, op. a.) na 1000 stanovnika u promilima. Danas se građani glođu svatko za svoju kost i tko će dobiti veću iz proračuna ne misleći da sutra neće imati nikakvu za glodanje jer su već dugo pojedinačni interesi raznih skupina iznad općeg interesa zemlje i svih građana.

U prvih osam mjeseci 2019., prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj se rodilo 40 razreda djece manje nego lani ako uzmemo da prosječan razred ima 20 učenika, iako sad razredi u prosjeku imaju tek 17 učenika. Ova će godina biti rekordna po najmanjem broju rođene djece ikad i jedva doseći 36.000. U posljednjih 10 godina 90.000 djece manje je u osnovnim i srednjim školama, ove godine 137 škola nije imalo upisanih učenika u 1. razred OŠ, 12 područnih škola je “ugašeno”. Uz nas najgoru negativnu stopu prirodnog prirasta za razdoblje od 2015. do 2020. prema UN-u imaju Bugarska, Ukrajina, Letonija, Srbija, Rumunjska, Litva, Grčka....

U irskoj 140 € doplatka imaju sva djeca

– Podaci jasno pokazuju kako ove zemlje jako dugo bilježe kontinuirani prirodni pad, veći broj umrlih od rođenih, ili možemo reći da prirodno izumiru. Izostajanje pronatalitetnih i razvojnih politika rezultirat će i nastavkom tog trenda. U promatranom razdoblju te zemlje imaju i negativan ukupni migracijski saldo, iseljavanje, što rezultira depopulacijom i stalnim narušavanjem dobne strukture. Uz pretpostavku nepromijenjenih čimbenika projekcije predviđaju nastavak procesa depopulacije i starenja tih zemalja, što znači daljnje propadanje javnih sustava. Upitna je održivost sustava temeljenih na međugeneracijskoj solidarnosti, kao mirovinskog i zdravstvenog, dolazi do neravnoteže na tržištu rada, nedostatne skrbi za starije i nemoćne – kaže demograf Marin Strmota. Jasno je, dodaje, da će se ovakav pad broja djece uz prisutno iseljavanje znatno odraziti na broj zaposlenih u školstvu za 6,7 godina i na tržište rada za 15 godina, kojem već sad nedostaje radnika. S druge strane, europske zemlje s najvećom pozitivnom stopom prirodnog prirasta su Irska, Island, Albanija, Luksemburg, Norveška, Švedska, Švicarska, Velika Britanija, Francuska... Izuzev Albanije sve su to razvijene zemlje, koje znaju što rade.

– Te zemlje imaju još uvijek relativno veće stope fertiliteta kao skandinavske, ali i kao ekonomski razvijene bilježe pozitivan migracijski saldo, tj. imigracija nadmašuje emigraciju. Uz useljavanje, dominantno mlađeg stanovništva u fertilnom razdoblju, u nekim zemljama su i bolji uvjeti za roditelje i majke, razvijene mjere za usklađivanje poslovnog i obiteljskog života, ravnopravnost spolova, sigurnost posla – kaže Strmota. Švedska i Francuska već stoljeće vode pronatalitetnu politiku, u Luksemburgu je doplatak za prvo dijete 186 eura, 441 eura za dvoje djece, 803 eura za troje. Imaju i niz drugih beneficija za obitelji.

Useljavanje nije dugoročno rješenje

U Irskoj doplatak od 140 eura imaju sva djeca te dodatke prihodima ljudi koji rade skraćeno i brinu se o djeci i onima slabije plaćenima te za samohrane roditelje. Norveška isto ima doplatak za svu djecu i niz beneficija za roditelje. A kod nas je doplatak sveden na socijalnu pomoć, pa dijete samohrane majke koja prima plaću od 4650 kuna ima doplatak od 200 kuna. Ili što reći za to da obitelj s troje djece kojima iznos mjesečnih primanja po članu kućanstva ne prelazi 543 kune ima doplatak od 300 kuna po djetetu i pronatalitetni dodatak za treće dijete od 500 kuna. Ako ne gladuju, od toga djeci mogu jedva kupiti tenisice. Što reći na to da su po podacima DZS-a u najvećem riziku od siromaštva samohrani roditelji s jednim ili više djece, njih čak 36,7%, pa roditelji s troje ili više djece (31,1%). I po prosječnoj stopi promjene ukupnog broja stanovnika prema UN-u Hrvatska je među šest najgorih zemlja u Europi s negativnom stopom u razdoblju 2015. – 2020. Gore od nas su samo Letonija, BiH, Bugarska, Rumunjska. S druge strane, najveću pozitivnu stopu promjene ukupnog broja stanovnika imaju Luksemburg, Švicarska, Norveška, Monako, Austrija, Švedska, Island, Britanija, Belgija.

– Demografska održivost ovih zemalja uvelike se temelji na činjenici da te razvijenije zemlje Europe usisavaju radnike manje razvijenih, pogoršavajući tako ionako ugroženu demografsku budućnost slabije razvijenih članica. Upravo na tom izazovu europski lideri moraju potražiti rješenja i demonstrirati često spominjanu politiku solidarnosti. Demografska održivost temeljena na useljavanju nije dugoročna i Europa će morati preispitati demografsku politiku i pokušati ponuditi smjer rasta fertiliteta i promicanja roditeljstva kvalitetnim populacijskim politikama. To je velik izazov za razvijena društva današnjice koje paradoksalno, usprkos visokom životnom standardu, tonu u demografsku propast – zaključuje Strmota.

VIDEO Sto mjera za demografsku obnovu