Glavni razlog zbog kojeg Hrvatsku treba drukčije teritorijalno organizirati nije ušteda koja bi se postigla smanjivanjem prevelikog broja općina i županija, jer ta ušteda zapravo i nije velika. Tvrdi to Ivan Koprić, profesor upravnog prava koji se godinama bavi lokalnom samoupravom i ustrojem Hrvatske. On smatra da bi Hrvatska umjesto na 20 županija i Zagreb trebala biti podijeljena na pet velikih regija, a umjesto 429 općina imati od 150 do najviše 300 općina. Tada bi, napominje Koprić, jedinice lokalne samouprave imale više izgleda da ostvare svrhu, da budu pokretači i organizatori lokalnog života i razvoja. Međutim, to ne bi mogle u punoj mjeri ni u takvoj podjeli ako ne dobiju više ovlasti i novca.
Uhljebljenje za rođake
Sad svih 576 jedinica lokalne samouprave troši samo 12 posto ukupnih proračunskih prihoda u državi, a morale bi, napominje Koprić, imati oko 25 posto. Usitnjene i bez dovoljno financijske snage, lokalne jedinice često služe za uhljebiti načelnike i njihove rođake, uvjeren je veći dio javnosti.
Iako je lani, u vrijeme lokalnih izbora, raspoloženje bilo u prilog što bržem rezanju broja lokalnih jedinica, dobro je što to ipak nije počelo preko noći. Umjesto toga, u Ministarstvu uprave počeli su prikupljati podatke o svim jedinicama, o njihovoj ekonomskoj snazi i ostalim obilježjima, a prof. Koprić, koji je i predsjednik Instituta za javnu upravu, pripremio je prijedlog koji može biti temelj za raspravu. Već podjela na pet regija mogla bi izazvati protivljenje stanovništva, iako bi, zalaže se prof. Koprić, pri organizaciji države valjalo voditi računa u prvom redu o ekonomskom i društvenom razvoju, a napustiti romantičarske ideje o teritorijalnoj organizaciji.
– Sadašnja struktura previše je složena, neprestano se mijenja, neracionalna je i nedovoljno učinkovita, ali osigurava centralistički način upravljanja zemljom.
S novcem - mutno
Model samouprave sličan je onome s kraja 19. stoljeća, upozorava i dodaje kako su županije skrojene po političkim potrebama trenutka, a ne po povijesnim, društvenim i stručnim kriterijima.
– U dva desetljeća hrvatska se lokalna samouprava pokazala nedovoljno vitalnom društvenom snagom, ona je više slabost i zapreka nego jezgra i faktor razvoja – ističe Koprić. Lokalna samouprava na lošem je glasu jer nema dovoljno novca, a i s onim što ima raspolaže na mutan način, privatni interesi dominiraju nad javnim. Većinu javnih poslova preuzela je državna uprava, a stanovništvu je ostavljeno da uživa u tome što njihovo mjestašce od nekoliko stotina stanovnika ima status općine, načelnika i vijeće, pa još izravno bira načelnike... Prof. Koprić predlaže i da novih pet regija postane i izbornim jedinicama umjesto sadašnjih deset izbornih jedinica koje nemaju mnogo veze s teritorijalnim ustrojem nego s tadašnjim interesom vladajućeg HDZ-a. Međutim, zbog toga bi zacijelo najviše negodovao u Istri neprikosnoveni IDS...
do zemuna