Eurostat

Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim godišnjim padom stope nezaposlenosti

Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
nezaposlenost
Foto: Petar Glebov/PIXSELL
Nezaposlenost
Foto: Marijan Sušenj/Pixsell
Nezaposlenost
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Nezaposlenost
Foto: Marijan Sušenj/Pixsell
Nezaposlenost
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Nezaposlenost
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Nezaposlenost
01.07.2016.
u 17:04
Hrvatska je u svibnju zabilježila sezonski prilagođenu stopu nezaposlenosti od 13,3 posto. Imala je 245 tisuća nezaposlenih, odnosno šest tisuća manje nego u travnju i 64 tisuće manje u usporedbi sa svibnjem 2015. godine
Pogledaj originalni članak

Hrvatska je u svibnju uz Cipar, Bugarsku i Španjolsku bila među zemljama Europske unije s najvećim padom stope nezaposlenosti u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, iako je ona i dalje treća najviša u EU i četvrta najviša u dobnoj skupini do 25 godina, objavio je  Eurostat.

Hrvatska je u svibnju zabilježila sezonski prilagođenu stopu nezaposlenosti od 13,3 posto. Imala je 245 tisuća nezaposlenih, odnosno šest tisuća manje nego u travnju i 64 tisuće manje u usporedbi sa svibnjem 2015. godine, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U travnju je prema revidiranim podacima Eurostata u Hrvatskoj stopa nezaposlenosti iznosila 13,6 posto, čime je prvotna procjena za travanj revidirana naniže za jedan postotni bod, napominje se u Eurostatovu izvješću. 

Više stope nego Hrvatska u svibnju imaju samo Grčka (24,1 posto u ožujku) i Španjolska (19,8 posto). Najniže stope nezaposlenosti imale su Češka (4,0 posto), Malta (4,1 posto) i Njemačka (4,2 posto).

U usporedbi s godinom ranije, stopa nezaposlenosti pala je u 26 zemalja članica, pri čemu najviše na Cipru, s 15,3 na 12 posto, u Hrvatskoj, sa 16,2 na 13,3 posto, u Bugarskoj, s 10 na 7,3 posto te u Španjolskoj, s 22,5 na 19,8 posto.

U Latviji je ostala nepromijenjena, na 9,7 posto, dok je u Austriji porasla s 5,9 na 6,1 posto. 

U svibnju je u 28-članom EU sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti iznosila 8,6 posto i bila je za 0,1 postotni bod manja nego u travnju i puni postotni bod niža u odnosu na svibanj prošle godine, pokazalo je najnovije izvješće europskog statističkog ureda.

Time se u EU u cjelini spustila na najnižu razinu od ožujka 2009. godine. U 19-članoj eurozoni skliznula je prema mjesecu ranije za 0,1 postotni bod, na 10,1 posto, najnižu razinu od srpnja 2011. godine. U svibnju prošle godine iznosila je 11 posto. 

Eurostat procjenjuje da je u EU u svibnju bilo 21,084 milijuna nezaposlenih, od čega 16,267 milijuna u eurozoni. Na godišnjoj razini te su brojke smanjene za 2,166 milijuna u EU i za 1,440 milijuna u eurozoni. 

Pad stope nezaposlenosti mladih u EU

Od ukupnog broja nezaposlenih u Uniji njih 4,197 milijuna odnosi se na mlade u dobi do 25 godina, od čega njih približno dvije trećine, ili 2,885 milijuna su mladi bez posla u eurozoni.

Pritom je u svibnju u 28-članom EU broj nezaposlenih mladih na godišnjoj razini smanjen za 503 tisuća, a u eurozoni za 270 tisuća. Stopa nezaposlenosti u EU iznosila je 18,6 posto i bila je manja za dva postotna boda u usporedbi sa svibnjem prošle godine. U eurozoni se spustila na 20,7 posto, s 22,4 posto godinu dana ranije.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mladih iznosila 31,4 posto, pokazuju podaci za prvo tromjesečje 2016. godine. Više stope imale su samo Grčka (50,4 posto u ožujku), Španjolska (43,9 posto) i Italija (36,9 posto).

Najniže stope nezaposlenosti mladih u svibnju su zabilježene na Malti (6,9 posto), u Njemačkoj (7,2 posto) i u Češkoj (10,1 posto).

>>Njemačka studija pokazala: Mladi brzo nađu posao, ali ne u Hrvatskoj

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 11

ST
strsljen2013
19:27 01.07.2016.

Jako mali pad s obzirom da je počela sezona i službeno se odselilo preko 250000 nezaposlenih.

Avatar Vrijeme
Vrijeme
17:33 01.07.2016.

Dobro je to, nezaposleni si nasli posao ali u Stuttgartu.

TO
tolitol
17:20 01.07.2016.

Sve to pada u vodu kad je stopa aktivnosti (broj aktivnih osoba u radno sposobnom stanovništvu) među tri najniže u EU-u. A i u komunizmu nije bila puno viša. Drugim riječima, da smo normalna zemlja imali bismo oko najmanje pola milijuna više zaposlenih osoba i vjerojatno, čak i uz ovu produktivnost, nekoliko desetaka posto viši BDP. Umjesto toga, obmanjujemo se ovakvim vijestima koje apsolutno ništa ne znače. Trebalo bi nam najmanje dvadesetak godina konstantnog rasta BDP-a da stvari dođu na svoje normalne vrijednosti. No tko od naših glavonja razmišlja tako daleko unaprijed? Glavna tema: predizborna kokošarenja HDZ-a i SDP-a. Sjaši Kurta da uzjaše Murta. A što će biti sa zemljom? Koga to briga.