Hrvatska u svjetskom vrhu po davanjima za spas ekonomije: Evo koje velike zemlje su iza nas

Zastupnički dom američkog Kongresa izglasao je u srijedu paket pomoći gospodarstvu vrijedan 1,9 bilijuna (1,9 tisuća milijardi) dolara, nekoliko dana nakon što ga je potvrdio Senat, i očekuje se da će ga predsjednik Joe Biden potpisati sutra.

To je među američkim novinarima i ekonomistima opet otvorilo raspravu o opravdanosti golema zaduživanja i državnog interveniranja kako bi se, kako se to često kaže, spasilo gospodarstvo. Prema prvim procjenama, nakon ovog velikog paketa pomoći SAD se probio na drugo mjesto po visini intervencije gledano prema udjelu u gospodarstvu.

Globalne usporedbe

Zanimljivo, na četvrtom su mjestu susjedi Slovenci, a Hrvatska je prema analizi 20., i to ispred Italije, Poljske, Portugala, Švicarske, Španjolske... Prema tim je procjenama Hrvatska dosad izdvojila oko 15% svog BDP-a, odnosno 60 milijardi kuna za spas gospodarstva. Ova golema ulaganja povećat će javni dug svih bogatih zemalja, a stručnjaci raspravljaju je li to, i koliko je, potencijalno opasno za javne financije.

Ekonomisti u posljednjih godinu dana proučavaju koliko je koja država izdvojila za pomoć u koronakrizi, a te brojke nitko ne prati toliko ekstenzivno i praktički svakodnevno kao turski ekonomisti Ceyhun Elgin, Gokce Babsbug te Abdullah Yalaman sa sveučilišta Boğaziçi u Istanbulu. Prema njihovoj analizi, najviše su za spas svoga gospodarstva očekivano i izdvajali oni koji imaju najviše. Još u svibnju brojke ovih ekonomista prenosili su mediji poput BBC-a, a jučer je Washington Post pokušao staviti ekonomsku pomoć vlade SAD-a u svjetski kontekst, za što je koristio njihove brojke.

Na prvom je mjestu po visini pomoći Japan, koji je izdvojio 55% BDP-a (mnogi misle da je Tokio previše napuhao svoje brojke). Ta je zemlja već sada najzaduženija na svijetu. SAD je nakon posljednjeg paketa pomoći skočio na drugo mjesto s 27% BDP-a iz 2019. godine, a Slovenija je na visokom četvrtom mjestu. Među prvih deset su i Austrija, Njemačka te Finska. Više od Hrvatske, koja je na 20. mjestu, potrošili su Nizozemska, Letonija, Danska, Francuska, a manje Grčka, Izrael...

Radi se, naravno, o relativnim brojkama, o udjelu ukupnoga gospodarstva. Važno je pritom reći da različiti istraživači mjere različite stvari, neki kredite tvrtkama računaju u fiskalni paket pomoći, a drugi ne. U golemom istraživanju turskih znanstvenika koje uključuje 168 država istraživači su se fokusirali na davanje konačne brojke, bez objašnjavanja što su proučavali u kojoj zemlji. Hrvatska je 2020. zbog koronakrize povećala javni dug za 30 milijardi kuna, na 87% BDP-a, a u ožujku je ministar financija Zdravko Marić za predstavljanja mjera za pomoć gospodarstvu procijenio da će iznositi ukupno do 40 milijardi kuna. Oko 10 milijardi isplaćeno je direktno za očuvanje radnih mjesta.

Teško će plaćati i glavnicu

– Cijeli se svijet ponaša prema rečenici Scarlett O’Hare u “Zameo ih vjetar”: “Sutra je novi dan.” Javni dugovi u svijetu na razini su koja je nezabilježena, i njihovo servisiranje zabrinjavat će čak i uz kamatne stope koje su blizu nule zato što će vlade teško plaćati glavnicu, a kamoli kamate. Te dugove još je moguće refinancirati jer još postoji obilje kapitala na tržištu, no poraste li inflacija, investitori će tražiti i više kamatne stope. To pak će dodatno otežati vraćanje dugova zemljama – objašnjava nam ekonomski analitičar Željko Lovrinčević.

Najgore ekonomsko razdoblje doći će tek nakon pandemije, smatra ekonomist.

– Inflacija se trenutačno ne bilježi na tržištima potrošnih dobara, već rastu cijene nekretnina i vrijednosnih papira. To pak će dovesti do preraspodjele imovine u korist bogatih, a dugove vlade vraćat će svi, uglavnom porezima na potrošnju. Javit će se tako i pitanje društvene ravnoteže – zaključuje Lovrinčević.