konferecija

Hrvatska u velikom zaostatku - mora poboljšati gospodarenje otpadom

Foto: Getty Images
Hrvatska u velikom zaostatku - mora poboljšati gospodarenje otpadom
14.09.2018.
u 13:57
'Ako se ne uozbiljimo i ne počnemo funkcionirati uređeno, u koordinaciji s gospodarskim sektorom, komunalcima i građanima, bojim se da nećemo dostići ciljeve koje je EU zadala'
Pogledaj originalni članak

Hrvatska je u relativnom zaostatku, iako je u proteklih 10 do 12 godina ostvaren značajan napredak, za ciljevima EU-a da se do 2025. dostigne 55 posto recikliranja i 25 posto odlaganja otpada, rečeno je na konferenciji "Kako poboljšati gospodarenje otpadom", koja je u petak okupila oko 200 sudionika iz cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom.

Iznijeti su podaci da se u Hrvatskoj 78 posto prikupljenog otpada odlaže pod zemlju, a 74 posto je udio miješanog komunalnog otpada. Stanovnik Hrvatske godišnje proizvede 403 kilograma otpada

Centri za gospodarenje otpadom su prošlost

Predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk kaže da je Hrvatska još u tranzicijskom razdoblju u vezi izgradnje infrastrukture i popratnih sadržaja koji su bitni za cjelokupno gospodarenje otpadom - organizaciju tržišta i uporabu RDF-a kao potencijalnog goriva.

Rekao je kako ne zadovoljava broj odlagališta, odnosno centara za gospodarenje otpadom, jer su zasad sagrađena samo dva, a treći, šibenski Bikarac je "na dobrom putu da bude". Proces prilično koče žalbe u postupcima javne nabave, pa tako u Bikarcu natječaj za tehnologiju zbrinjavanja traje već drugu godinu.

Problem je i organizacije tržišta za gospodarenje papirom, staklom, a pogotovo plastikom, te RDF - ono što ostaje nakon mehaničko-biološke obrade otpada. "To je ustvari komunalni otpad koji predstavlja potencijalno gorivo, a za to mora zadovoljiti određene uvjete. Tu će se država morati više angažirati da bi stvorila uvjete gdje, kako i kuda s tim energentom", istaknuo je Pauk.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir smatra da su centri za gospodarenje otpadom prošlost jer su s aspekta današnjeg gospodarstva EU-a potpuni promašaj. Podsjetila je da se u Hrvatskoj prvotno planirao izgraditi 21 centar za gospodarenje otpadom, pa se kasnije to svelo na izgradnju njih 13.

"Taj model se ne uklapa u koncept kružnog gospodarstva EU-a. Koncept 'iskoristi i odbaci' je prošlost i moramo se okrenuti novim metodama tako da što više korisnih tvari iz otpada iskoristimo, oprabimo, recikliramo", rekla je.

Petir je ocijenila da Hrvatska kaska za drugim zemljama EU-a. "Ako se ne uozbiljimo i ne počnemo funkcionirati uređeno, u koordinaciji s gospodarskim sektorom, komunalcima i građanima, bojim se da nećemo dostići ciljeve koje je EU zadala", upozorila je Petir.

Država treba hitno početi koristiti europska sredstva

Bivši ministar zaštite okoliša i saborski zastupnik Mosta Slaven Dobrović rekao je kako je očito da nam vrh države nije spreman za izazove odvojenog prikupljanja i recikliranja otpada. "Neobično je da još uvijek nemamo javne pozive za sortirnice, kompostište, centre za ponovnu uporabu - bez kojih nema podizanja stupnja recikliranja".

Važno je da država pod hitno počne koristiti europska sredstva, da se pripreme jedinice lokalne samouprave i krenu svojim poslom. "Imamo primjere gdje je to moguće -  Krk koji ima i turizam, a ne samo domicilno stanovništvo, te Čakovec i Prelog, gdje su vrlo uspješni. Ne postoji razlog da se to ne napravi i bilo gdje u Hrvatskoj", istaknuo je Dobrović.

Aleksandra Čilić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost rekla je kako je nabava potrebne infrastrukture i implementacija proces koji ne može završiti u kratko vrijeme. "Druge europske zemlje su desetke godina uvodile sustave odvojenog prikupljanja otpada, a Hrvatska je par godina u pokretanju tih projekata. Ipak se dosta promijenilo u odnosu na prije nekoliko godina", kazala je.

>> Pogledajte video - Večernji vam daruje: Ovo je stan koji može biti vaš


 

JAMES GANDOLFINI

Bivša supruga je pomahnitala nakon razvoda! Nabrajala starlete s kojima ju je varao i seksualne devijacije u kojima je uživao

Sit javnog pranja prljava obiteljskog rublja, Gandolfini je samo kratko komentirao da u njenim navodima nema istine te da su braku presudili psihički problemi s kojima se odbijala suočiti. Ljubavnu sreću pronašao je u zagrljaju bivše manekenke Deborah Lin. Vjenčali su se u ljeto 2008. u njezinu rodnom Honoluluu, a kum im je bio glumčev sin. Nakon što su postali ponosni roditelji djevojčice Liliane Ruth, činilo se kako su se Gandolfiniju sve kockice posložile. Sudbina je, međutim, za njega imala drukčiji plan.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 7

DU
Deleted user
14:15 14.09.2018.

Ali smo u najvecoj prednosti po iseljavanju stanovnistva ...samo je sirija ispred nas....