Hrvatska u zdravstvo ulaže 7 posto BDP-a, prosjek EU je 10 posto

Rastuća inflacija, enorman porast cijena sirovina i transporta imali su snažan utjecaj na sve grane gospodarstva, a tako i na zdravstvo, koje se još suočava s posljedicama pandemije COVID-19, dok se zdravstvena industrija suočava sa sve većim troškovima te zahtjevima za poboljšanu kvalitetu skrbi.

Digitalno zdravstvo

S druge je strane sve veće ubrzanje usvajanja novih tehnologija i digitalizacije, što stvara velik pritisak na potrebu zdravstvenih sustava za strukturnom i tehnološkom transformacijom. Međutim, dok su globalni trendovi sve više usmjereni prema primjeni umjetne inteligencije, robotike i naprednih tehnoloških rješenja, u Hrvatskoj je i dalje u fokusu sanacija zdravstvenog sustava i općenito reforma zdravstva. Upravo o izazovima i prilikama koji su pred nama na konferenciji Američke gospodarske komore "Trendovi u zdravstvu", koja je u utorak bila održana u zagrebačkom hotelu Sheraton, govorili su neki od vodećih eksperata iz farmaceutske industrije.

– Globalno farmaceutsko tržište danas je "teško" oko 1,25 trilijuna dolara, a u njemu samo osam država drži čak 77% globalne vrijednosti tržišta. Kad je u pitanju Hrvatska, donekle imamo pristojnu tehnologiju, bolnice su opremljene potrebnim softverskim rješenjima, postoje elektronički recept, e-naručivanje i e-nalazi, međutim problem je što su svi ti sustavi nepovezani i od njih nema koristi koje bismo imali da su interoperabilni. U idućem segmentu unapređenja zdravstvenog sustava trebali bismo se posvetiti upravo tome da liječnici na jednome mjestu imaju sve informacije o pacijentima, a ne da se događa da liječnik u jednoj bolnici ne vidi kako je pacijent bio na pregledu u drugoj bolnici – kazao je u prvom predavanju Igor Lerman, komercijalni voditelj tvrtke IQVIA zadužen za Sloveniju i Hrvatsku. Nakon što svi ti podaci postanu povezani, treba krenuti u njihovu analizu kako bismo počeli optimizirati zdravstvo prema potrebama pacijenata i samim time krenuli i prema uštedama u sustavu.

– Digitalno zdravstvo je vrlo atraktivno tržište i predviđa se da će do 2025. zauzimati oko polovinu farmaceutskog tržišta, odnosno vrijediti 640 milijardi dolara. Glavne su prednosti za liječnike da sve o pacijentima imaju na jednome mjestu, a za pacijente da im takve digitalne platforme omogućuju telemedicinu pa u nekim slučajevima uopće ne trebate hodati nekoliko puta godišnje po bolnicama, nego sve odradite na daljinu – objasnio je Lerman. Jelka Drašković, direktorica za ključna tržišta Europe i Kanade tvrtke MSD, upozorila je na neke kritične trendove u hrvatskom zdravstvu, a koji proizlaze iz istraživanja koje je napravio ugledni časopis The Economist.

– Rezultati istraživanja pokazuju kako zemlje srednje i istočne Europe u prosjeku ulažu 6% do 8% posto BDP-a u zdravstvo, dok one zapadne Europe izdvajaju 10 do 12 posto. Konkretno, Hrvatska je sa svojih 7% ispod prosjeka EU, koji iznosi 10 posto. To se ogleda, primjerice, u tome da je u Hrvatskoj smrtnost bila 3,8 na tisuću COVID-19 pozitivnih, dok su Nizozemska i Njemačka imale stopu od 1,3 na tisuću. Većina medicinske opreme u Hrvatskoj starija je od 10 godina, dostupnost lijekova iznosi 40%, dok je prosjek zemalja zapadne Europe oko 70 posto. Isto tako, neki novi, inovativni lijek pacijent će u Hrvatskoj dobiti tek nakon 16 mjeseci, a u Njemačkoj nakon četiri. Drugi smo po smrtnosti od raka u EU, a očekivano trajanje života je više od 10 godina kraće nego u zapadnoj Europi – ukratko je ne baš bajnu sliku zdravstvenog stanja u Hrvatskoj prikazala Jelka Drašković. Kako bi se stanje promijenilo, potrebno je u prvom redu početi prioritizirati investiranja u zdravstvenom sektoru, diverzificirati izvore financiranja, orijentirati se na primarnu zdravstvenu zaštitu, prevenciju i dugotrajnu skrb, voditi računa o zdravstvenim radnicima izradom strategije razvoja ljudskih potencijala u zdravstvu, poboljšati dostupnost novih tehnologija na bazi odluka koje se temelje na dokazima i potaknuti digitalnu transformaciju cijelog društva kako bi se osigurala i bolja digitalizacija u zdravstvu.

Još jedan od problema koji je u Hrvatskoj posebno izražen jest problem opskrbe lijekovima, odnosno nedostatak lijekova, do kojeg u našoj državi već dolazi, a o kojem je govorila Ana Gongola, članica Uprave tvrtke Sandoz. – U posljednjih pet godina s hrvatskog je tržišta povučeno 1500 lijekova, a u posljednjih 10 godina cijene lijekova pale su 40 posto. Antibiotici su kod nas 60% jeftiniji nego u zemljama u okruženju, a kardiovaskularni i neurološki lijekovi 40 do 50 posto. Ilustracije radi, lijek koji se koristi u kardiologiji za poremećaj rada srca, jako uobičajen i čest lijek, košta 90 centi. U kutiji dobijete 30 tableta, što znači da jedna tableta košta 3 centa. Pakiranje od 35 žvakaćih guma košta 70 centi, odnosno 2 centa po žvakaćoj gumi. Trebamo li se u Hrvatskoj ponositi time? – upitala se Ana Gongola, koja kaže da uz podizanje troškova proizvodnje sve teže postaje proizvoditi i nabavljati lijekove, posebno one generičke lijekove koje svi koriste, a koji prosječno koštaju manje od 5 eura.

Dostupne terapije

– Tako ne možemo više opskrbljivati tržište niti jamčiti pacijentima da će imati dostupnu terapiju. Ne trebamo se ponositi time da su lijekovi 50 do 80% jeftiniji nego u susjednim zemljama. To je bio put kojim smo išli godinama, ali on nije održiv i ne bih voljela biti na ovom istom mjestu dogodine i govoriti kako su s hrvatskog tržišta povučene još stotine i stotine lijekova. Lijekove trebamo prestati tretirati gore od paketića žvaka ako i dalje želimo imati dostupne osnovne terapije o kojima uopće ne razmišljamo jer nam je već godinama normalno da su one dostupne. Lijekovi trebaju poskupjeti, ali to ne znači da će ih pacijenti plaćati više jer 99,9% njih na listi je HZZO-a, što znači da će više plaćati jedino država – istaknula je Ana Gongola.

>> VIDEO Udarac za novčanik: Stiže čak dvostruko skuplja cijena participacije za jednu skupinu građana