Hrvatska ulazi u novu federaciju, SDP i HDZ se slažu

Europska unija kreće u veliku promjenu: pisanje novog ustava koji će zemljama članicama pokušati oduzeti još veći dio suvereniteta i od Unije učiniti federaciju. Predložio je to jučer predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso u govoru o stanju Unije u Europskom parlamentu.

– Pozivam na stvaranje federacije nacionalnih država. Ne superdržave, nego demokratske federacije nacionalnih država koja će rješavati naše zajedničke probleme kroz dijeljenje suvereniteta – rekao je Barroso u govoru u kojem je šest puta spomenuo riječ koja u mnogim dijelovima EU još izaziva strah i dok se izgovara.

>> Porastao broj euroskeptika, 53% građana još uvijek za ulazak u EU

Nije lako to reći

– Nije mi lako to reći. Znamo koliko su promjene ugovora postale teške – rekao je Barroso. Da bi olakšao prihvaćanje novog ustava EU, koji trebaju prihvatiti sve zemlje članice, Barroso predlaže otvaranje široke debate među građanima Europe o tome kako federacija treba izgledati.

– Doba je europskog integriranja prešutnim pristankom građana prošlo. Europa ne može biti tehnokratska, birokratska i diplomatska. Mora biti još više demokratična – rekao je Barroso.

Što znači federalizacija Europe?

Federalne europske države izgubile bi pravo suverenog odlučivanja o mnogim ekonomskim, monetarnim, vanjskopolitičkim, obrambenim i drugim pitanjima o kojima sada ipak odlučuju, iako su članice EU. Da bi ideja europske federacije bila uopće izvediva, institucije EU trebaju imati veći demokratski legitimitet.

Gdje je Hrvatska 
u tome?

U istom brodu, kako bi rekao Barroso. Hrvatska ulazi u EU 1. srpnja 2013. i dio je tog istog broda bez obzira na to što se stvari na brodu rapidno mijenjaju. Barroso danas u govoru nije spominjao Hrvatsku, ali je rekao nešto o tome što je najvažnije kad ste na brodu usred oluje: “apsolutna lojalnost” između svih putnika na brodu.
Reakcije hrvatskih političara su pozitivne:

TONINO PICULA (SDP): To je dobro

- To je dobro jer ćemo ući u uređeniji politički i ekonomski prostor. Dobro je što nećemo odmah ući u eurozonu i imat ćemo vrijeme za pripremu. Političko-bankovno ujedinjenje podudara se s presudom njemačkog ustavnog suda koji je potvrdio europski stabilizacijski mehanizam. Europa to mora napraviti želi li konkurirati SAD-u, Kini ili Indiji, izjavio je Tonino Picula (SDP).

DAVOR STIER (HDZ): Put za izlazak iz krize

- Jedino integracijom država EU može izaći iz krize, ali to ne treba tumačiti time da će nastati jedna “superdržava” kao SAD. Okosnica odlučivanja će i dalje biti nacionalne države, a ključne odluke donosi Europsko vijeće u kojemu sjede premijeri ili predsjednici država i moraju se uskladiti pri odlučivanju. Jačanje fiskalne i bankovne unije je nužno, drži HDZ-ov Davor Stier. 

Prijedlog nove federacije uoči izbora za Europski parlament 2014. 

Barrosova Komisija planira izaći s prijedlogom nove federacije netom uoči izbora za Europski parlament 2014. godine. To je nakon parlamentarnih izbora u Njemačkoj 2013. godine, o kojima mnogo toga ovisi. Iako se detaljan izgled federalnih europskih država još ne zna, poznate su glavne crte. Hrvatska u tom slučaju također ulazi u stvaranje federacije, odnosno odriče se većeg dijela suvereniteta nego što je potrebno sada za ulazak u Uniju. Federacija bi donijela nadnacionalno odlučivanje o ekonomskim pitanjima, ali i o vanjskoj i obrambenoj politici. Barroso je jučer eksplicitno spomenuo da Europa treba biti sposobna slati svoje vojne misije u krizna područja u svijetu.

Prvi korak

Kao prvi korak u smjeru federalizacije, Komisija je jučer predložila konkretne detalje bankovne unije. Sve banke u eurozoni bit će, umjesto pod nacionalnim, pod jedinstvenim nadnacionalnim nadzorom. Bilo koja banka u eurozoni moći će ostati bez licencije ako nadzornici iz EU, odnosno ECB-a, utvrde da posluje štetno.

Povezivanje u bankovnu uniju ključno je za rješavanje krize jer će omogućiti da banke ugroženih zemalja poput Španjolske izravno dobiju pomoć iz spasilačkog fonda ESM, a da to ne stvara još veću zaduženost država. Deset zemalja EU izvan eurozone zajednički smišljaju kako se postaviti prema tom prijedlogu jer bi on mogao štetiti njihovim domaćim bankama, koje bi štediše mogli percipirati kao manje sigurne u odnosu na strane banke iza kojih stoje ESM i njemački novac.