Strašno nevrijeme i poplave, koje su u susjednoj Sloveniji prouzročile štetu od više milijardi eura, nije bilo milostivo ni prema malom selu Lačja Vas u općini Nazarije na sjeveru Slovenije u Štajerskoj. Bujica je odnijela tamošnji betonski most pa je selo već tjednima odsječeno od ostatka države, a veza se održava zahvaljujući putu kojim su se služili samo traktori.
Veza s ostatkom svijeta
No od sredine sljedećeg tjedna malo slovensko mjesto bit će opet povezano s ostatkom svijeta, jer će pripadnici Hrvatske vojske, pontonci iz inženjerijske pukovnije Hrvatske kopnene vojske, postaviti tzv. lansirni most “Bailey M-1”, koji će nekoliko sljedećih godina služiti kao zamjenski most. Konvoj s 40-ak inženjeraca HV-a, konstrukcijom mosta i svim potrebnim dijelovima u nedjelju u prijepodnevnim satima upućen je s vojnog poligona Cerovac kod Karlovca u Lačju Vas. Tamo hrvatske vojnike čeka već pripremljen teren za postavljanje novog mosta, koji se nalazi 80-ak metara od mjesta gdje je nekada stajao betonski.
Riječ je o mostu dužine 27,5 metara, a širine 3,23 metra, koji će vojnici “lansirati” preko rijeke Drete, a termin lansiranje znači da će već montiranu konstrukciju mosta vojnici putem valjaka jednostavno prebaciti na drugu obalu rječice. Taj je vojnički most, inače, vrlo izdržljiv, premda jednosmjerni, kako vojnici kažu gusjenička nosivost mu je 36 tona, a osovinska 42 tone. Hrvatski inženjerci imaju veliko iskustvo postavljanja ovih privremenih mostova, i od 1990.-ih lansirali su ih 100-tinjak. Mostovi tipa Bailey su nepoderivi, uz održavanje, korozivnu zaštitu i podmazivanje, traju desetljećima i u Hrvatskoj su još uvijek u civilnoj funkciji na više od 20 mjesta.
POVEZANI ČLANCI:
Ovo je prvi put da HV takav most postavlja izvan granica Hrvatske, a takve su mostove naši inženjerci počeli sklapati još u jesen 1991., na početku Domovinskog rata. Tada su postavili most kod sela Letovanić radi evakuacije oko 20 tisuća civila u zbjegu iz Petrinje i Gline, nakon što su se našli izloženi progonu pobunjeničke vojske Srba i JNA. Tijekom rata pokazala se velika korist tih mostova, koji su građeni po potrebi za forsiranje rijeka i močvara tijekom napadačkih akcija HV-a, kao i tijekom Oluje, primjerice, kada su naši inženjerci uspijevali mostove Bailey postavljati u 24 sata.
Sada, u Sloveniji, takve žurbe nema i u MORH-u očekuju da će, posluži li ih vrijeme, most početi lansirati u ponedjeljak, a trebao bi biti završen do srijede, najkasnije do ovog četvrtka. Mostovi ovog tipa nalaze se u mnogim vojskama svijeta. Prvi ih je konstruirao Britanac Donald Bailey 1936. te ih je ponudio britanskoj vojsci, no neuspješno. No kada je počeo Drugi svjetski rat, britanska se vojska sjetila Baileya i svoje prve uspjehe most je doživio u Africi tijekom Drugog svjetskog rata od 1942. Inženjerci obožavaju ove mostove koji se sastoje od jednostavne čelične konstrukcije koja se slaže poput Lego kockica u dužinu do 60 metara u jednom rasponu ili kao višerasponski most koji se postavlja na pontone preko vodene zapreke, poput velikog mosta koji je na Kupi pokraj Letovanića postavljen 1991.
POVEZANI ČLANCI:
U Hrvatskoj 50 takvih mostova
Postoje verzije M-1 (jednosmjerni) i M-2 (dvosmjerni i šireg kolovoza). Kolovoz se sastoji od drvenih podnica, koje su jedini dio mosta koji se troši i kojega je potrebno zamjenjivati, ovisno o količini prometa i težini vozila. Trajnost podnica je od 6 do 12 mjeseci, a sa Slovencima je dogovoreno da će oni izmjenjivati podnice. Za potrebe civilnih institucija i stanovništva RH postavljeno je više od 50 takvih mostova. Premda je riječ o konstrukciji koja je stara više desetljeća, upravo zato što su jednostavni za održavanje i nepoderivi, deseci tih mostova, postavljenih po završetku Drugog svjetskog rata, nalaze se i danas u uporabi na mnogim mjestima u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji.
Najviše ih je proizveo SAD, a tehnologiju je još tijekom Drugog svjetskog rata dao SSSR-u. Iz oba ta izvora konstrukcije su se našle i u opremi vojske bivše jugoslavenske zajednice. Zadnji čelični elementi, kažu u MORH-u, proizvedeni su u čeličani u Zenici negdje 70-ih godina prošlog stoljeća. Najviše je takvih mostova u civilnoj upotrebi u Hrvatskoj na području Vukovarsko-srijemske županije (5), te Karlovačke županije (4), po dva u Sisačko-moslavačkoj i Osječko-baranjskoj, te po jedan u Brodsko-posavskoj, Krapinsko-zagorskoj i u Međimurskoj županiji.
Lansiranje mosta Bailey već je treća akcija kojom pripadnici HV-a pomažu Sloveniji i njezinu stanovništvu. Čim je nastala poplava, prema Lendavi je upućen transportni helikopter HRZ-a MI-117 Sh koji je prenosio betonske elemente za ojačavanje nasipa. Potom je baš u općinu Nazarije upućena inženjerska ekipa HV-a s pet građevinskih strojeva, koji su u međuvremenu završili svoj posao, a na njihovo mjesto i šatorsko naselje sada se smješta 40-ak pripadnika inženjerije koji će podići Baileyev most.
>> VIDEO Pijavica u Rovinju