Prije pet godina pale su prve bombe na Afganistan nakon što su talibani
odbili predati Osamu bin Ladena kojega Amerikanci smatraju odgovornim
za napad na New York 11. rujna 2001. Afganistan je postao prva meta
američkog rata protiv terorizma, a radikalno-islamski režim talibana
slomljen je. Međutim, pet godina nakon početka rata Afganistan je
ponovno postao poprište teških borbi, a jugom zemlje, koji već zovu
"Džihadistan", opet dominiraju talibani i pripadnici Bin Ladenove
Al-Qaide. Od 2001. naovamo poginulo je više od 600 pripadnika
međunarodnih snaga ISAF-a, a samo proteklog ljeta, možda najkrvavijeg
od početka rata, palo je 180 pripadnika stabilizacijskih snaga.
Talibanska je taktika mješavina gerilskog rata i iznenadnih napada
bombaša samoubojica. ISAF je dosad uglavnom djelovao na sjeveru i
zapadu zemlje, a Kandahar i jug zemlje, koji slovi kao bastion
talibana, ostavljeni su po strani. Nedavno se dogodila i smjena na čelu
ISAF-a, nakon što je NATO preuzeo zapovjednu odgovornost od Amerikanaca.
Zapadni obrambeni savez počeo je u okolici Kandahara ofenzivu pod
kodnim nazivom "Meduza" koja je prije zime trebala razbiti talibansku
gerilu. Ali to nije uspjelo. Talibani su pojačali napade, a u okolicu
Kandahara navodno se vratio sam vođa talibana Mula Omar. Njemački
veleposlanik u Kabulu Hans Ulrich Seidt upozorio je Berlin da bi
Karzaijeva vlada u Kabulu, kojoj pomaže Zapad, u sljedećih šest mjeseci
mogla izgubiti rat protiv talibana. Čak je i američka tajnica
Condoleezza Rice prvi put priznala da bi akcija ISAF-a u Afganistanu
mogla doživjeti neuspjeh.
Nesložni saveznici
Među stabilizacijskim snagama ne vlada jedinstvo. Najveći kontingent
ISAF-a, s više od 12.000 vojnika, čine Amerikanci. Na drugom su mjestu
Britanci sa 5700 vojnika, a na trećem Nijemci s više od 3000 vojnika.
Nijemci su slično kao i Norvežani i vojnici nekih drugih
zemalja odbili prebaciti svoje vojnike sa sigurnog sjevera na jug
zemlje. Britanski list "Guardian" izravno je optužio Nijemce da njihove
postrojbe u Afganistanu odbijaju borbu te da je njihova prisutnost samo
"fasada" kako bi Berlin pokazao solidarnost sa Zapadom. Istodobno traje
politički sukob između Afganistana i Pakistana: Kabul je optužio
pakistanskog predsjednika Musharafa da je sklopio separatan mir s
plemenskim vođama uz granicu s Pakistanom, što je talibanima omogućilo
proširenje vojnih akcija. Musharaf pak spočitava Kabulu da premalo čini
u slamanju gerile. Strani mediji optužuju afganistansko vodstvo za
korupciju. Navodno je čak i brat predsjednika Hamida Karzaija umiješan
u trgovinu drogom.
NATO želi pomoći i pri izgradnji razrušene zemlje. Sve je to, međutim,
palo u vodu u vrijeme nedavne ofenzive "Meduza" kad su se vodile borbe
po selima oko Kandahara u kojima su poginule stotine talibana. Palo je
i dosta pripadnika ISAF-a, poglavito Engleza i Kanađana. Britanski
ministar obrane Des Browne priznao je da su zapovjednici posve pogrešno
procijenili snagu talibanskih gerilaca. "Bilo je znatno teže nego što
smo očekivali", istaknuo je. Kada su NATO-ove snage počele čistiti
teren u okolici Kandahara, odmah su zatražile 2500 vojnika dodatnih
snaga. Međutim, članice NATO-a oglušile su se. Jedino je Letonija,
navodno, ponudila 12 dodatnih vojnika.
Hrvati u teškoj situaciji
U toj teškoj situaciji pripadnici hrvatskog kontingenta u Afganistanu
obavljaju svoje vojničke zadaće. Nije nikakvo iznenađenje to što su
zapovjednici zatražili da se i hrvatski pripadnici ISAF-a upute prema
Kandaharu. Očito su neki, poput Nijemaca ili Skandinavaca, uspjeli
zadržati svoje vojnike podalje od talibanskih utvrda. No, u tome nisu
uspjeli Hrvati. Čak je i hrvatska Vlada ostala time zatečena te je
najavila da će sve "istražiti". RH usprkos prijašnjim obećanjima još
nema datum pristupa zapadnom obrambenom savezu. Poziv se i ne očekuje
tako skoro. Samo je najavljeno da će u vrijeme sljedećeg summita u Rigi
Zagrebu stići "snažno ohrabrenje". Valja istaknuti da se u Afganistanu
sada vode borbe koje prema intenzitetu nimalo ne zaostaju za onima u
Iraku. Međutim, u Iraku je stacionirano 140.000 vojnika, a u
Afganistanu samo 31.000. Hrvatska vojska ima 144 pripadnika u
Afganistanu, a očekuje se da će se tamo uputiti još 190 vojnika, čime
bi hrvatski kontingent polako dosegnuo razinu bojne. S obzirom na to da
je riječ uglavnom o pripadnicima gardijskih postrojbi, i to s iskustvom
iz Domovinskog rata, logično je da će ih NATO-ovi zapovjednici tražiti
sve više. To bi Hrvatsku, koja želi u NATO, moglo dovesti u kompliciran
položaj. Nešto kao između čekića i nakovnja.
Hrvatska vojska zbog NATO-a uvučena u rat
FOTO Zdravko Mamić s djevojkom prisustvovao premijeri filma o bivšem treneru Dinama
Na sarajevskoj premijeri dokumentarca "Vaha - moja istina" pojavio se i Zdravko Mamić, bivši čelnik Dinama koji je, zajedno s bratom Zoranom, Halilhodžića i doveo u taj klub čiju je momčad Vaha vodio 10 mjeseci
Sergej Jakirović će nakon otkaza u Dinamu u džep spremiti fin novac, evo i koliko
Iako se u kuloarima za upražnjeno mjesto na maksimirskoj klupi sada spominju nova imena, još nikakvih sastanaka ni sa kime nisu imali u Dinamu
Stranac uzeo taksi u Zagrebu, prisjelo mu kad je vidio cijenu vožnje od 3 kilometra: 'Ovo su neki mutni poslovi'
Prema njegovim riječima, kada je iznenađeno komentirao cijenu, vozač je navodno rekao: "Mogu naplatiti koliko god želim. Ako ne platiš, zvat ću policiju."
Mogući scenariji: Čeka li nas budućnost kao u filmovima katastrofe?
Mnogi parovi strahuju od fenomena 'seven-year itch': Evo o čemu je riječ i predstavlja li prijetnju