Hrvatska za vojsku mora dati još 2,8 milijardi kuna godišnje

Dan nakon što je novi američki ministar obrane James Mattis dao kolegama iz savezničkih zemalja ultimatum – ako ubrzo ne počnu ulagati 2% svog BDP-a godišnje u obranu, SAD će “ublažiti” predanost NATO-u – ministar Damir Krstičević poručio je da odluka o hrvatskom ratnom zrakoplovstvu, koja se očekuje ove godine, može pomoći Hrvatskoj da vrlo brzo podigne ulaganja sa sadašnjih 1,23 na 2% BDP-a.

Predanost 5. članku

– Poruka novog američkog ministra obrane pomaže nam da skrenemo pozornost na činjenicu da je sigurnost zajednička odgovornost svih nas – rekao je Krstičević u razgovoru za Večernji list u Bruxellesu na kraju dvodnevnog sastanka ministara obrane, prvog na kojemu je sudjelovao Trumpov ministar obrane.

– Ratno zrakoplovstvo može nam pomoći da dostignemo tih 2%. Mislim da u ovom trenutku samo sedam članica NATO-a nema tu sposobnost, a Hrvatska treba nastaviti imati je – dodao je Krstičević. Odluka o budućnosti hrvatskog ratnog zrakoplovstva – ili ulaganje u nove borbene avione ili gašenje sposobnosti HRZ-a – očekuje se do kraja godine, a Krstičević je u Bruxellesu imao bilateralne razgovore s ministrima iz Poljske, Češke, Slovačke i Rumunjske, koje su prošle modernizaciju svoga zrakoplovstva. Da bi dosegla cilj od 2% BDP-a, Hrvatska bi trebala ulagati dodatnih gotovo 400 milijuna dolara (2,8 milijardi kuna) godišnje u vojno-obrambene svrhe. Kod većih i bogatijih članica NATO-a dosezanje istog postotka znači puno veće iznose: za Njemačku je to 30-ak milijardi dolara, za Italiju 18 milijardi, Španjolsku 13 milijardi dolara, pokazuje analiza ekonomskog instituta Bruegel. Neke su zemlje pod posebnim pritiskom jer bi ispunjavanje cilja zacrtanog u NATO-u značilo kršenje ciljeva fiskalne konsolidacije.

Svih 28 članica NATO-a obvezalo se 2014. da će do 2024., doseći cilj od 2% BDP-a za vojsku, no Mattisov ultimatum pojačao je pritisak. Saveznice koje nisu izradile precizan plan kako i kada misle doći do tog cilja vjerojatno će ga sada morati izraditi, a to čeka i Hrvatsku. Mattisova prijetnja o “ublažavanju” predanosti SAD-a NATO-u ipak ne znači da Trumpova administracija odustaje od načela zapisanog u članku 5. Sjevernoatlanske povelje, koji kaže da se napad na jednu članicu smatra napadom na čitav savez.

– Američka predanost članku 5. i zajedničkoj obrani čvrsta je kao kamen – rekao je Mattis. Na inzistiranje europskih novinara da objasni što znači formulacija o “ublažavanju” američke predanosti NATO-u, odbijao je odgovoriti.

– Uvjeren sam da se nećemo naći u poziciji da to saznamo – rekao je Mattis i dodao:

– Poruka koju sam prenio bila je očekivana i dobro je primljena za stolom. Nije bilo rasprave o tome. Optimističan sam.

Sloboda nije besplatna

I glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg prenio je kako Mattis za ministarskim stolom nije želio nagađati o tome što će SAD učiniti ako druge zemlje ne ispune cilj od 2%. – Svi će saveznici to ispuniti – kaže Stoltenberg.

I Trumpov prethodnik Barack Obama prenosio je Europljanima poruku da moraju povećati ulaganja u obranu, a ne samo oslanjati se na američku vojsku koja podnosi 70-postotni teret NATO-a. No Trumpove izjave o “zastarjelosti” NATO-a i istup njegova ministra obrane na svom prvom ministarskom sastanku u NATO-u zvuče brutalno iskrenije nego ranije poruke. – Amerikanci se ne mogu brinuti za buduću sigurnost vaše djece više od vas samih – rekao je Mattis. On je otputovao u München, gdje danas počinje sigurnosna konferencija s nizom drugih uglednih sudionika, od američkog potpredsjednika Mike Pencea do njemačke kancelarke Angele Merkel i ruskog šefa diplomacije Sergeja Lavrova. Tema konferencije sažeta je u pitanju: je li došao kraj globalnom poretku kakav poznajemo?

>> 'Američki ministar obrane iznimno cijeni hrvatsku vojsku'