Hrvatska zauzima poziciju u zlatnom dobu plina

 Prije osam godina Međunarodna agencija za energiju objavila je jedno izvješće pod naslovom “Ulazimo li u zlatno doba plina”. Jučerašnji prvi poslovni energetski forum između EU i SAD-a u Bruxellesu ponudio je optimističan odgovor na to pitanje – ne samo da ulazimo, možda smo već i ušli. Za nas je sada najvažnije pitanje hoće li i Hrvatska imati koristi od tog zlatnog doba.

S konačno zatvorenom financijskom konstrukcijom izgradnje plutajućeg LNG terminala u Omišlju na Krku, projekta koji pozdravljaju Amerikanci, a sufinanciraju fondovi EU, hrvatski državni proračun i javna poduzeća, Hrvatska je spremna biti važan igrač tog zlatnog doba. Premda, nije tajna da je problem isplativosti tog budućeg terminala već vidljiv u slabom zakupu kapaciteta i prevelikom oslanjanju na novac poreznih obveznika, a premalom na privatni novac.

Dakle, još je rano dati pouzdan odgovor na pitanje hoće li Hrvatska sudjelovati u tom zlatnom dobu plina. Nije zlato sve što sja, iako se Hrvatska, Europska komisija, a i Amerikanci svojom podrškom (doduše, više usmenom nego novčanom) trude pozlatiti i LNG terminal na Krku. Ali, globalno, brojke zaista govore o zlatnom dobu plina. Prije 10-20 godina neki su možda i mislili da su ljudi pronašli svu naftu i plin koji su se mogli pronaći na svijetu, ali inovativne metode bušenja, ponajprije hidrauličko frakturiranje koje je pokrenulo tzv. “fracking” revoluciju, promijenile su čitavu priču. Na početku ovog tisućljeća 75 posto plina u svijetu išlo je kroz plinovode, a 25 posto kroz LNG terminale, a danas, kad se uzmu u obzir i oni LNG terminali koji se trenutačno grade (pa i naš na Krku), IEA računa da udio LNG terminala raste na 51 posto.

Samo 10 zemalja u svijetu imalo je sagrađene LNG terminale 2000., a 2025. bit će 49 takvih zemalja. To su ogromne promjene u vrlo kratkom vremenu i Amerika je predvodnica tih promjena. Sve to donosi veću konkurentnost, više interkonektora između nacionalnih tržišta... I sve to otvara novo poglavlje u energetskim odnosima transatlantskih partnera, SAD-a i EU. Za Hrvatsku je važno da se pametno pozicionira u novim okolnostima.