Hrvatski BDP skočio na 73% prosjeka EU, ali i dalje smo četvrta najsiromašnija članica

Hrvatski je BDP prošle godine skočio na 73 posto prosjeka Europske unije, prema prvoj procjeni koju je objavio europski statistički ured Eurostat. U godini dana to je skok od tri postotna poena, a u odnosu na šest posljednjih godina Hrvatska je smanjila zaostajanje za prosječnim razinama razvijenosti EU za šest postotnih poena. Svejedno, i dalje smo četvrta najsiromašnija članica Europske unije. Godine 2019. Hrvatska je, prije korone, bila na 67 posto prosjeka EU, u pandemijskoj godini vratili smo se na 65 posto da bismo se poslije više primaknuli prosjecima u odnosu na dotadašnje tavorenje.

Uz natprosječno visoke stope rasta koje su protekle dvije godine bile 10 i 6,3 posto, hrvatski BDP po glavi stanovnika pogurao je i popis stanovništva, odnosno veći pad broja stanovnika nego što se to procjenjivalo za ovakve izračune. Pad broja stanovnika barem je statistički podebljao bogatstvo onih koji su ostali. Dodatno, u pitanju su i relativni odnosi među državama jer se druge zemlje sporije oporavljaju ili imaju izraženijih problema zbog rata u Ukrajini. Slovačka je, primjerice, kao snažnija industrijska ekonomija, velika žrtva pandemije, a kasnije i rata u Ukrajini što je to zemlju gurnulo na pretposljednje mjesto u EU, odmah iza Bugarske koja zaostaje za prosjekom EU za 41 posto. Slovačka je u minusu 33 posto, a Grčka 32 posto! Rumunji su, kad je riječ o dohotku po glavi stanovnika, sustigli Portugal, Mađarsku i Poljsku (na 77 posto prosjeka) te su i oni u prošloj godini odskočili tri postotna poena kao i Hrvatska. Nijemci su lani pali za tri boda kao i Francuzi, Slovenci su se lagano pogurali na 92 posto prosjeka EU, Španjolci na 85 posto, Talijani na 96 posto, a Austrijanci na 125 posto prosjeka EU prema paritetu kupovne moći.

U 2022. Luksemburg i Irska zabilježili su najvišu razinu BDP-a po stanovniku u EU, 161% i 134% iznad prosjeka EU. Premoć Luksemburga donekle se objašnjava činjenicom što je veliki broj stranih rezidenata zaposlen u zemlji i tako doprinosi njezinu BDP-u, a oni nisu dio rezidentnog stanovništva Luksemburga. Visoka razina BDP-a po glavi stanovnika u Irskoj može se djelomično objasniti prisutnošću velikih multinacionalnih kompanija koje posjeduju intelektualno vlasništvo. Povezana ugovorna proizvodnja s ovom imovinom pridonosi BDP-u, dok se velik dio prihoda ostvaren od ove proizvodnje vraća krajnjim vlasnicima poduzeća u inozemstvu. BDP po glavi stanovnika u Danskoj, Nizozemskoj, Austriji i Belgiji za više od 20% premašuje prosjek. Eurostat će naknadno objaviti podatke o kupovnoj moći prema stvarnoj individualnoj potrošnji, pri čemu će u većoj mjeri uzeti u obzir razlike u cijenama roba i usluga po zemljama.