Najavu ministra Pave Barišića da je u proceduri prijedlog izmjena i dopuna Zakona o autorskim i srodnim pravima mediji su objavili u kontekstu “plagijator najavljuje promjene u autorskim pravima”, no istina je da ministar obrazovanja s tom stvari gotovo da i nije imao veze.
– Riječ je o usklađivanju s Direktivom 2014/26/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava te izdavanju odobrenja za više državnih područja za prava na internetsko korištenje glazbenih djela na unutarnjem tržištu. Implementacijski rok je za države članice bio dvije godine, preciznije travanj 2016. Cjelokupni proces koji se provodi prije dovršetka prijedloga Zakona proveden je na vrijeme, no unatoč tome, Sabor kao najviše zakonodavno tijelo nije o tom prijedlogu raspravljao zbog otežanog rada prošle godine, čega smo svi bili svjedoci – rekla nam je Kristina Delfin Kanceljak, naša vodeća odvjetnica u problematici autorskih i srodnih prava.
Transparentno poslovanje
– Po novom zakonu, izričito je propisano da svaki nositelj prava može ovlastiti razne kolektivne organizacije za ostvarivanje svojih prava i pritom odabrati koja će organizacija ostvarivati koja prava za koji teritorij. Nositelju prava tim je normiranjem zajamčena sloboda odabira. U dijelu koji se odnosi na prava koja se mogu ostvarivati samo kolektivno ništa nije izmijenjeno, no potpuno je jasno da sva ona prava koja se ne moraju ostvarivati isključivo kolektivno može svaki nositelj ostvarivati sam. Zbog objektivnih razloga nositelji ipak ne mogu samostalno ostvarivati velik broj prava pa će ih i ubuduće povjeravati ili organizaciji kolektivne zaštite ili nekoj od specijaliziranih pravnih osoba koje obuhvaćaju više autora. Pojačan je utjecaj članstva na upravljanje organizacijama i detaljno je regulirano pitanje njihova nadzora i transparentnosti – kaže Delfin Kanceljak. Po novome, korisnici će moći elektronički zatražiti dopuštenje za korištenje. Kolektivna organizacija, u slučaju uskrate izdavanja dopuštenja, dužna ga je i obrazložiti.
– Kriteriji za izdavanje dopuštenja ne smiju biti diskriminirajući. U postupku donošenja novih cjenika, ovim zakonom predviđena je mogućnost arbitražnog postupka pa bi se, u takvom slučaju, upravo arbitražnom odlukom utvrdio cjenik. Naravno, kao i do sada i dalje je utvrđeno koja se prava mogu kolektivno ostvarivati, a koja mogu i individualno, a cijena korištenja individualnih prava stvar je isključivo tržišta, a ne predefiniranih cjenika – objašnjava zagrebačka odvjetnica.
Kakva će u tom svjetlu ubuduće biti situacija za HDS-ZAMP-om?
Naš poznati producent i zastupnik brojnih svjetskih producentskih kuća Tomo in der Mühlen potvrđuje da će HDS-ZAMP i dalje biti važan čimbenik u ostvarenju autorskih i srodnih prava. – HDS-ZAMP radi svoj posao jako dobro i teško da će netko tome konkurirati, ali postoje autori koji imaju drukčije, možda više specijalizirane potrebe, kao i autori koji u Hrvatskoj nisu jaki, a negdje drugdje u EU su vrlo aktivni. Taj će im zakon omogućiti da gdje god u EU ostvaruju dobre rezultate, imaju mogućnost biti u toj zemlji “domaći autor” – ističe In der Mühlen podsjećajući i na promjenu kod prekograničnog ostvarenja autorskih prava.
– Hrvatski su autori to već i po prijašnjem zakonu ostvarivali, ali sada oni mogu biti članovi bilo kojeg društva za kolektivno ostvarivanje prava u EU i svoja prava mogu razdvojiti, odnosno za svaku kategoriju prava mogu odabrati drugo društvo ili drukčiji način ostvarivanja – dodaje producent i ističe dvije najvažnije novosti.
– Autor će moći sam puno više odlučivati o tome kako će se njegova prava ostvarivati, to jest koja će prava koristiti kroz kolektivne organizacije ili organizaciju, a koja ne. Kod nas se to možda i neće toliko osjetiti jer ZAMP to već vrlo dobro radi, ali dok je to prije bilo definirano kao jedina mogućnost, po novom zakonu to je odluka autora. To će se najviše osjetiti u digitalnom svijetu u kojemu je trenutačno najveći rast i potencijal – kaže In der Mühlen.
– I HDS-ZAMP morat će napraviti mnoge prilagodbe ustrojstva svojih upravljačkih tijela, povećati ovlasti nadzornih tijela društva, povećati ovlasti Skupštine društva te bitno izmijeniti unutarnje ustrojstvo. Izmjene zakona donose čak 30-ak članaka koji se bave samo tim pitanjima. Ne možemo kritizirati direktivu EU koja se sada implementira u zakon jer podržavamo visoku razinu transparentnosti društava za kolektivno ostvarivanje prava, ali direktiva, pa onda i zakon, nameću tolike nove obveze da će društva za kolektivno ostvarivanje u malim zemljama poput Hrvatske biti vrlo opterećena svim tim zahtjevima – kažu u HDS-ZAMP-u te ističu kako za autore neće biti promjena, osim – nabolje. – I prije te direktive EU postojala je službena preporuka EU koja je na gotovo isti način uređivala prava članova na izbor društva i opseg prava za čije će ostvarivanje nekom društvu dati punomoć. Za mnoge autore, neke vrlo poznate, ostvarujemo prava samo na teritoriju Hrvatske, za neke u regiji, za neke i za cijeli svijet. Pozitivne promjene koje očekujemo za sve članove HDS ZAMP-a odnose se na online dio poslovanja jer predviđamo podizanje kvalitete ostvarivanja online prava naših članova na području EU i, posljedično, porast prihoda – kažu u HDS-ZAMP-u.
Izgubili 70 posto prihoda
– Istina je da je na području EU bilo problema kad je riječ o ostvarivanju prava pri online korištenju i da smo dosad sigurno izgubili oko 70 posto prihoda od digitalnih glazbenih servisa (YouTube, Deezer i sl.). HDS ZAMP kao malo društvo u prvo vrijeme nije uspijevao ostvariti taj dio online prihoda jer su velika društva velikih europskih zemalja izravno s digitalnim servisima licencirala svoje repertoare i za područje RH. Sad se otvorila mogućnost da i mi sa servisima izravno licenciramo repertoar naših članova, a time podignemo i kvalitetu ostvarivanja njihovih prava. Naime, od 1. siječnja imamo potpisan paneuropski ugovor (koji obuhvaća sve zemlje EU, zemlje naše regije, Tursku i još nekoliko europskih zemalja) za ostvarivanje prava s Deezerom, a od YouTubea i GooglePlaya upravo ovih dana očekujemo da nam vrate iste takve potpisane ugovore. Očekujemo da ćemo ove godine potpisati takve ugovore i s ostalim servisima koji na području Europe koriste djela naših članova. Zasad je HDS-ZAMP jedino društvo u regiji koje s internetskim servisima ima takve paneuropske ugovore. Zato u tom dijelu poslovanja očekujemo i porast prihoda – ističu u HDS-ZAMP-u.
Svi naši sugovornici ističu da regulativa autorskih i srodnih prava nije presudan čimbenik u dolasku velikih glazbenih servisa na tržište, nego su to naša porezna i financijska pravila poslovanja te poslovne odluke vlasnika tih servisa. Naš priznati stručnjak za autorsko pravo prof. dr. Igor Gliha s Pravnog fakulteta u Zagrebu rekao nam je što bi još bilo poželjno vidjeti u nekoj novoj izmjeni.
– U Europi je autorsko pravo drukčije postavljeno od američkog gdje copyright često pripada velikim kompanijama jer su uložile u nastanak intelektualne kreacije pa se ono često doživljava kao pravo koje isključivo štiti interese velikih kompanija, ono od početka može pripadati samo onome koji je kreaciju stvorio i taj ima jaku zaštitu, ne samo imovinskih interesa, nego i osobnih putem tzv. moralnih prava. Smanjivanje zaštite koja postoji u kontinentalnoj Europi značilo bi lošiji položaj individualnih kreativaca, a bolji svih onih koji koriste rezultate njihova kreativnog rada, pa i velikih kompanija, a to se, vjerujem, ne želi. Ako bi trebalo nešto mijenjati, to bi trebalo ići u smjeru u kojem se kreativcima pruža zaštita od nametanja ugovornih odredaba od strane industrije kojima gube svaku kontrolu u odnosu na svoje djelo. Neki načelni uzor mogla bi biti pravila o zaštiti potrošača u odnosu na trgovce – kaže prof. Gliha.