NATO-ve i partnerske postrojbe počinju se dogodine povlačiti iz Afganistana, a skrb za sigurnost prepuštati afganistanskim sigurnosnim snagama. Odlučili su to šefovi država ili vlada 28 država članica Sjevernoatlantskoga ugovora u subotu u Lisabonu, na sastanku s kolegama iz 20 zemalja koje sudjeluju u misiji ISAF i s afganistanskim predsjednikom Hamidom Kharzaijem, kojemu je nazočio i glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon. Povlačit će se “okrug po okrug, oblast po oblast”, kako je rekao glavni tajnik Saveza Anders Fogh Rasmussen, a posljednje strane borbene postrojbe Afganistan bi napustile do kraja 2014. godine.
No, kako bi se afganistanske sigurnosne snage osposobilo da do tada posve preuzmu nadzor nad zemljom i spriječe teroriste da Afganistan ponovno pretvore svjetsku terorističku bazu, treba u ISAF čim prije poslati još 900 instruktora za njihovu obuku. Naime, do sada je obučeno 150.000 afganistanskih vojnika i policajaca, a do listopada 2011. njihov broj treba udvostručiti.
Hrvatska će, najavio je predsjednik Ivo Josipović koji je na NATO-vu summitu vodio hrvatsko izaslanstvo, povećati svoj kontigent u ISAF-u sa sadašnjih 319 u 2011. na 350 vojnika. Vlada je to već odobrila, predsjednik se suglasio, a čeka se još potvrda Sabora. S tim bi pojačanjem Hrvatska preuzela glavnu ulogu u osposobljavanju afganistanske vojne policije, naglasio je Josipović, a vojnodiplomatski izvori dodaju i topništva, tj. opslužitelja haubica 122, kojih je BiH 64 poklonila afganistanskoj vojsci.
- To jest novi trošak, ali dobrobit za Hrvatsku bit će još veća jer ćemo se dokazati kao vodeća instruktorska zemlja, što će nam otvarati vrata i za gospodarsku suradnju – naglasio je Josipović
Predsjednik Josipović sudjelovao je na rubu summita na sastanku na vrhu Jadranske skupine (A-5), u kojoj su, uz članice NATO-a Hrvatsku i Albaniju, i kandidatska Makedonija, te partnerske zemlje BiH i Crna Gora. Pet se zemalja načelno suglasilo da, pod hrvatskim zapovijedništvom, oblikuju zajedničke instruktorske timove za Afganistan.
Na summitu se dogovaralo i dugoročno partnersvo NATO-a s Afganistanom. Na terenu bi i nakon 2014. ostali NATO-vi instruktori, ali bi se otvarali i građanski vidovi suradnje: projekti vezani uz obrazovanje, promicanje demokracije i ljudskih prave, te gospodarska suradnja.
U petak navečer summit je - nakon usvajanja nove strategije za sljedeće desetljeće, koja će se usredotočiti na nove prijetnje poput kibernetičkih napada - podupro uspostavu zaštite 900 milijuna stanovnika savezničkih zemalja i njihovih vojnika u misijama od napada balističkim raketama. Za to bi se iz NATO-va proračuna u sljedećih 10 godina prerasporedilo 200 milijuna eura. Na rubu summita održan je sastanak Vijeća NATO-Rusija (NRC) na najvišoj razini – Rusiju je predstavljao predsjednik Dimitrij Medvedev – kojemu je glavna tema bila prijedlog Kremlju o povezivanju NATO-va raketnoga štita s ruskim. Dogovorili su se da o tome pitanju "nastave razgovor" na temelju Zajedničke raščlambe o o budućem okviru za suradnju u proturaketnoj obrani, koju NRC mora sastaviti do sastanka NATO-vih i ruskoga ministra obrane u lipnju 2011.
Američki predsjednik Barack Obama najavio je da će se sljedeći summit NATO-a održati 2012. godine u Sjedinjenim Američkim Državama.
Za predvečer po lisabonskome vremenu bio je najavljen i summit Europske Unije i SAD-a
posaljite im onu dvojicu iz top gana ,one vitezove vaseg neba,da ih nauce kako u pet minuta i jos u mirnodobskim uslovima da izgube pola avijacije