U nedjelju se u Crnoj Gori održavaju parlamentarni izbori na koje hrvatska nacionalna manjina izlazi s planom da dobije svoga zastupnika u parlamentu, a onda možda i neko mjesto u izvršnoj vlasti. O tome što se događa u Crnoj Gori, tko je bliže pobjedi, kakvo je stanje među tamošnjim Hrvatima, razgovarali smo sa savjetnicom hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova i znanstvenom savjetnicom na Institutu za migracije, rođenom Kotorankom, Vandom Babić Galić.
U nedjelju su parlamentarni izbori u Crnoj Gori. Kakve rezultate očekujete? Tko je bliže pobjedi?
– Istraživanja pokazuju da će najveći broj glasova osvojiti Pokret Evropa sad Milojka Spajića, ali je nepoznanica s kojim će strankama ili koalicijama i s koliko njih morati slagati većinu da bi se formirala vlada. No prosrpske stranke u svojim predizbornim nastupima najavile su izlazak Crne Gore iz NATO-a te povlačenje priznanja Kosova i ne smijemo podcijeniti njihove dobro posjećene skupove koji odišu najradikalnijim porukama poput „nož, žica, Podgorica“.
Mediji u Crnoj Gori projiciraju novu vladu koju bi činili Pokret Evropa sad, Demokrati Alekse Bečića i URA Dritana Abazovića s manjinskim strankama, odnosno većinu u kojoj ne bi bilo mjesta za DPS i DF. S druge strane, svjedoci smo pokušaju vrlo ozbiljnih optužbi iz političkih redova bliskih Spajiću o njegovoj navodnoj povezanosti s "kraljem kriptovaluta", Južnokoreancem Do Kwonom koji je uhićen u Crnoj Gori po tjeralici SAD-a i Južne Koreje i to pod optužbom da je pronevjerio 40 milijardi dolara. Do Kwon je navodno financijski podržao Pokret Evropa sad u kampanji za lokalne i predsjedničke izbore. Ishod ove afere u znatnoj će mjeri utjecati na to tko će činiti buduću vlast u Crnoj Gori, odnosno je li to točno, a ako jest, što će biti sa Spajićem, može li on nakon uspjeha na izborima formirati vlast s nekim tko ga optužuje da je kriminalac. Postavlja se pitanje može li i u kojem političkom bloku Spajić naći partnera jer s DPS-om, u kojem se nastavlja daljnje osipanje glasova, javno gotovo nitko od njih ne želi surađivati.
Čini se da Crnu Goru očekuje vrlo burno poslijeizborno razdoblje, u svakom slučaju puno dinamičnije i složenije nego sama izborna kampanja koja se svodila na natjecanje obećanjima biračima o višim plaćama, mirovini, socijalnim stanovima, skraćenom sedmosatnom radnom vremenu... Očekuje se da će manjinske stranke, uključujući i HGI, biti dio nove Vlade ako njen program bude okrenut europskim vrijednostima, a retorika Pokreta Evropa sad upravo na tim temeljima gradi svoj izborni program, plan i ubrzane korake prema Europskoj zajednici. Budu li riječi praćene djelima, doći će u Crnoj Gori, ali i u cijelom ovom prostoru do snažnog zaokreta prema europskim vrijednostima, vladavini prava i dugoročnoj stabilnosti.
Zna li se kako će glasovati Hrvati u Crnoj Gori? Jesu li podijeljeni kao što su bili na prošlim izborima?
– Ne bih rekla da su Hrvati bili podijeljeni na prošlim izborima iako se stalno ponavlja takva priča. Tada, 2020. godine, dogodio se projekt, točnije stvorio se projektil koji je za cilj imao srušiti vladajući DPS i koaliciju u kojoj se nalazila i Hrvatska građanska inicijativa. Taj projekt, koji je u svom nazivu imao hrvatski pridjev, naša je gruba pogreška i tadašnja crnogorska vlast, koja je možda i kalkulirala, u tom činu nije prepoznala Amfilohijevu ruku koja je vrlo mudro dovela svoje ljude na vlast i s vrlo malom razlikom pobijedila proeuropsku, crnogorsku i do tada vladajuću koaliciju. HGI tada nije prošao prag, no nije tomu kriv projekt HRS-a, jer glasovi koje su skupili nisu uključivali glasački korpus Hrvatske građanske inicijative. Zakazali su ljudi, nisu prepoznali vučju šapu i izabrali su druge opcije.
Nažalost, kad su shvatili, a to je bilo prvo izborno jutro koje je podsjećalo na rane devedesete, bilo je kasno. Danas je situacija, vjerujem, potpuno drukčija, posebno zato što je politika Vlade Zdravka Krivokapića, iznjedrena iz srca SPC-a, vrlo brzo pokazala svoje apetite, želje i htijenja, kako prema hrvatskom manjinskom puku tako i Crnoj Gori kao samostalnoj i nezavisnoj državi. Vjerujem da će Hrvati Crne Gore ovoga puta biti na pravoj strani svijeta i dati glas svojoj stranci.
Postoji li šansa da Hrvati u Crnoj Gori postanu dio crnogorskog parlamenta? Koliko je važno da Hrvati ponovno imaju „svoga“ zastupnika?
– Velike su šanse i čini mi se da zdravi hrvatski korpus u Crnoj Gori nikad nije bio jači, nikad povezaniji i nikad tako snažno percipiran u matičnoj domovini. Hrvatska je jedinstvena kad su Hrvati u Crnoj Gori u pitanju i stala je iza Hrvatske građanske inicijative kao što stoji iza svakog Hrvata Boke, iza njegove povjesnice i kulture i ta podrška ostaje snažna i jedinstvena bez obzira na rezultat.
Kako je došlo do toga da su na prošlim parlamentarnim izborima Hrvati ostali bez zastupnika u parlamentu?
U pravom trenutku netko je iskoristio tuđu povrijeđenost, slabost, nerazboritost i umotao je u fini papir koji se vrlo brzo raspao i nestao. Emocija iskorištena u trenu, kao projektil koji se nakon što je pogodio cilj sam raspao, nestao u magli. To se odnosi na narod koji je umoran od korupcije, kriminala mislio da će druga opcija donijeti bolji život. No druga opcija unakazila je identitete, kulturu i na scenu dovela neke ljude koji nisu dugo trajali, ali su u konačnici doveli Crnu Goru u potpuni nered, vrtlog, nestabilnost na svim razinama – od političke do kulturne.
Mogu li Hrvati u Crnoj Gori ponovno dobiti ministra bez lisnice?
– Mogu i nadam se da hoće. No, moj je stav da bi Hrvati Crne Gore trebali dobiti ministra kulture. Mnogi će ostati začuđeni, no Hrvat Boke na svojim rukama s čistim srcem u Crnu Goru unio je veliko i vrijedno kulturno blago, svoju pradjedovsku baštinu, zlatna puca, korak bokeljskog kola, i toliko toga da bi nam trebao o toj temi poseban razgovor. No, tko god barem malo poznaje baštinu Zaljeva svetaca, složit će se s mojim očekivanjima. To bi bio veliki pomak Crne Gore prema Europi, jer bi pokazali poštovanje i pijetet, ali znanje i snagu, a to bi očistilo put i pročistilo mnoge nesporazume.
Koliko je danas Hrvata u Crnoj Gori, a koliko ih je bilo prije Domovinskog rata?
Teško je reći jer je posljednji popis bio 2011., no ako se držimo tih brojki, onda je deklariranih Hrvata 6021. Ako tome pribrojimo one koji se pišu Bokeljima ili katolicima, a koji su biološki Hrvati, onda nas ima više, no ne zaboravimo da bokeljskih Hrvata u Republici Hrvatskoj ima oko 10.000, što bitno mijenja opću sliku.
Kako biste ocijenili položaj Hrvata u Crnoj Gori danas? Koji su problemi, idu li ta prava nabolje ili stagniraju? Ima li Hrvata na čelnim pozicijama?
– Na papiru Hrvati u Crnoj Gori imaju sva prava, no nedavna istraživanja etničke distance ne govore tako. Od 36 do 56 posto građana Crne Gore prema tim istraživanjima ne želi Hrvata za susjeda, bračnog druga ili radnog kolegu, što je više nego zabrinjavajuće. Hrvatska je svjesna realne situacije i očekuje od nove crnogorske vlade konkretne učinke kako bi se ovakav rezultat promijenio. Nedavno je Hrvatska uputila notu zbog pritiska lokalnih vlasti na dostojanstvo Hrvata Boke koji je tijekom Domovinskog rata bio izložen i ugrožen, o čemu mnogo znamo, ali malo govorimo. Hrvata nema na čelnim pozicijama, no novi izbori i nova putanja Crne Gore trebala bi to promijeniti i oživjeti multietničku, građansku i proeuropsku Crnu Goru.
Tko danas u Crnoj Gori štiti interese Hrvata koji žive tamo?
– Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore krovna je institucija hrvatskog naroda i tijelo je koje zastupa interese Hrvata u Crnoj Gori, uz jedinu hrvatsku političku stranku – Hrvatsku građansku inicijativu, kao i Kotorska biskupija čiji su vjernici dominantno Hrvati.
Koliko Vlada RH i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pomažu Hrvatima u Crnoj Gori?
– Nikada do sada ni jedna Vlada nije toliko učinila i skrbila o Hrvatima u Crnoj Gori, što su nedavno potvrdili i predstavnici HNVCG i HGI-a u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, Hrvatskom saboru i osobno premijeru. Nije riječ o sporadičnom pomaganju već o strategiji Vlade koja skrbi o hrvatskoj manjinskoj zajednici, financijski podupire njihove projekte u Crnoj Gori, ali i osigurava povoljnije uvjete obrazovanja na hrvatskim sveučilištima. Također, pomaže pri očuvanju vrijedne kulturno-povijesne baštine, ali i politički reagira na svaki oblik kršenja ljudskih i nacionalnih prava Hrvata Crne Gore.
Sačica Hrvata u CG podijeljena u dvije stranke.