Model oporavka Hrvatske ne može se oslanjati na rezanje državne potrošnje, zaključak je premijera Zorana Milanovića koji je danas iznio na Croatia Business Forumu u Umagu.
– S javnim smo dugom negdje u sredini, narastao ja na oko 60 posto, a prije pet godina bio je oko 30 posto. Ne budemo li pazili, javni dug može brzo skočiti na više od sto posto BDP-a – upozorio je Milanović, ali bez obzira na to Hrvatska kultura i model razvoja, istaknuo je, ne može podnijeti oštre rezove.
Nedostaje 20.000 kreveta
– Poduzimamo racionalne male promjene zato što ljudi ne žele i ne prihvaćaju radikalne promjene – kazao je premijer. U svom se govoru osvrnuo i na odlazak najkvalitetnijih kadrova iz Hrvatske pa je rekao da linearnog pravila nema jer čak i zemlje koje su najviše ulagale u obrazovanje danas ne znaju što će s obrazovanim ljudima i njihovim diplomama.
– Ne odlaze oni trbuhom za kruhom, nego mozgom za kruhom, jer mozak je organ koji troši najviše kalorija – kazao je premijer Milanović.
I dok je Milanović govorio o postupnoj racionalizaciji državne potrošnje, predsjednik države Ivo Josipović Umag je iskoristio za dvije inicijative koje bi trebale pomoći razvoju turizma. Iako oporavak ne smije biti utemeljen na turizmu, to je važna poluga gospodarstva. Treba riješiti problem turističkog zemljišta, za koje Josipović kaže da se o njemu premalo raspravlja i naglašava da je nepotrebna involviranost državnih tijela, pri čemu ističe DORH, u odlučivanju o problemu turističkog zemljišta. Josipović smatra da to treba raditi vlada.
– Gotovo je svaka treća-četvrta kuća prazna, a iz nje raste drveće – primijetio je Josipović pa predložio da se osnuje jamstveni fond za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Poziva i na hitnu aktivaciju stavljanja državne imovine u funkciju, čime bi se otvorila nova radna mjesta.
Darko Lorencin, ministar turizma, najavio je da će Hrvatska do 2020. godine podići udio hotelskog smještaja sa sadašnjih 13 na 18 posto. Za to će biti potrebno novih 20.000 kreveta u novim hotelima te 15.000 kreveta u obnovljenim objektima. Ulaganja su to od 3,1 milijardu eura u idućih sedam godina. Budući da je u Istri predviđeno oko 4000 novih kreveta, većina novih kapaciteta bit će u Dalmaciji i na Kvarneru. Nova strategija uključuje i reorganizaciju sustava turističkih zajednica i promjene u Glavnom uredu Hrvatske turističke zajednice.
Šest novih golfišta
– Osim projekta Brijuni rivijera, u funkciju će se staviti i Veli Brijun, pri čemu se mora napraviti koncept njegova korištenja – kazao je Lorencin pa dodao da je to iznimno važan projekt za Istru i Hrvatsku. I golf će se razvijati intenzivnije pa se samo u Istri najavljuje gradnja šest golfišta, a koliko je to važno, kaže Lorencin, pokazuje objekt Kempinski u Savudriji u koji dolaze gosti koji ne pripadaju skupini prosječnih hrvatskih gostiju.