Ono što prvo pomislite kad je u pitanju poduzetništvo je to kako nije dobro vrijeme za početak novog biznisa, kako su duboka kriza i recesija prvi problem s kojim se trenutno suočavaju poduzetnici. Pri tom će još prosječan Hrvat zaključiti i to kako je negdje drugdje sve lakše pa tako i postati poduzetnikom. Uzroci takvog razmišljanja su vjerojatno u nedostatno razvijenoj poduzetničkoj kulturi, ali i u nedostatku poduzetničkog obrazovanja još od najmlađih dana, u Hrvatskoj, ali i diljem EU. Iskustvo kaže kako je poduzetništvo oduvijek bilo teško i povezano s velikim rizicima, posebno za poduzetnike - inovatore, a isto tako i to da se i u zemljama EU, jednako kao i kod nas, poduzetnicima nude brojni instrumenti i mjere kojima se potiče poduzetništvo, a u okviru programa ERASMUS omogućena je i razmjena iskustava između poduzetnika iz Hrvatske s poduzetnicima iz EU.
Ono što može biti zanimljivo hrvatskim poduzetnicima, kao i onima koji će to tek postati, je pitanje što će se promijeniti kad uđemo u EU? Kakva je situacija u okruženju i što je ulazak u EU donio novijim zemljama članicama poput Rumunjske i Bugarske koje su u EU pristupile 2007.? Njihovo iskustvo hrvatskim poduzetnicima može ukazati na prilike koje i njih čekaju nakon 1. srpnja. Primjerice u Rumunjskoj EBRD investira 30 milijuna eura kojima potpomaže mala i srednja poduzeća, koja posluju u području energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Drugi još zanimljiviji primjer je Bugarska koja se pokazala zemljom poreznog raja unutar EU sa stabilnom, najnižom stopom poreza na dobit u EU od samo 10%, jeftinom radnom snagom, kao i jednostavnosti, ali i niskim financijskim zahtjevima za pokretanje poslovanja. Primjer Bugarske svakako signalizira i to da je stopa od 10% poreza na dobit rezultat nacionalnih mjera koje su na taj način odlučile potaknuti poduzetništvo, kako domaće tako i strane investicije i da ista situacija nije izgledna da će se dogoditi u Hrvatskoj.
U susjednoj nam Sloveniji, koja je članica EU još od 2004., evidentna je sve veća nezaposlenost, kao i duboka kriza. Slovenci su u tom kontekstu integrirali elemente socijalne države s poduzetništvom kroz sve prisutniji trend socijalnog poduzetništva i jednako kao i ostatak EU, rade na promociji i izgradnji kulture poduzetništva. Mađarski primjer ukazuje na negativne efekte ukidanja poticaja u poljoprivredi, što je aktualno i u Hrvatskoj, usprkos značajnijim sredstvima koja dolaze iz EU upravo za tu granu, evidentan je nedostatak iskustava u korištenju istih. Mađarsko iskustvo ukazuje i na negativne efekte na tu sferu poduzetništva, kao i na povećanje poreznih nameta u drugim granama što se negativno odrazilo na strana ulaganja. Iskustva Češke, Poljske i Slovenije ukazuju na pozitivne efekte pristupanja EU u odnosu na poduzetništvo, kako kroz korištenja programa potpore koji su namijenjeni članicama EU nakon pristupanja, evidentan je i rast izvoza u tim zemljama, kao i korištenje prednosti jedinstvenog tržišta.
Prema istraživanju Global Entrepreneurship Monitora evidentna su neka kretanja, pa je tako u 2012. najveća stopa poduzetnika početnika od 9% (na razini SAD) evidentna u samo dvije članice EU, Estoniji i Latviji, dok je u Rumunjskoj, Mađarskoj i Hrvatskoj ta stopa iznosila 6%, u Sloveniji 3%, a u Italiji tek 2%.
Iako je biti poduzetnik teško, istraživanja ukazuju na to kako je poduzetništvo važno u krizi, a biti će i u budućnosti. Sam ulazak u EU hrvatskim poduzetnicima omogućit će izlazak na jedinstveno EU tržište, ali će i donijeti suočavanje s većom konkurencijom iz okruženja. Nadalje, sve mjere i poticaji namijenjeni poduzetnicima neće biti iskorišteni ukoliko se ne postigne sinergija između onih kojima su poticaji namijenjeni - poduzetnicima, jedinicama lokalne samouprave, kao i stručnjacima za prijavu na EU natječaje - kako bi se poticaji i iskoristili. Sam Poduzetnički impuls 2013 u određenoj mjeri već priprema hrvatske poduzetnike na kulturu pisanja projektnih prijedloga i prijava na natječaje kako bi se što bolje iskoristili poticaji koje nudi EU