Hrvatski proračun izgubio 300 milijuna kn: Ovo su glavni pravci šverca cigareta

Ilegalna potrošnja duhanskih proizvoda lani je u Hrvatskoj rasla čak 32% te čini 5,2% ukupne potrošnje, što znači da je hrvatski proračun s oko 330 milijuna komada cigareta prodanih na crno izgubio čak 40 milijuna eura ili oko 300 milijuna kuna poreznih prihoda, rezultati su studije konzultantske kuće KPMG u suradnji s Royal United Services Institute (RUSI).

S rezanim duhanom i lošije

Još kad bi se tome dodale brojke Hrvatske udruge poslodavaca o godišnjem gubitku od 100 milijuna eura na prodaji ilegalnog rezanog duhana, proračunska rupa bila bi i puno dublja. No studija KPMG-a obuhvaća samo tržište cigareta, te je utvrđeno da 90% ukupnog priljeva na crno u nas čine cigarete iz zemalja s nižim cijenama od naših, iz Srbije i BiH, pri čemu nikako nije zanemariva činjenica da i visoke stope nezaposlenosti u graničnim područjima istočne Hrvatske povećavaju potražnju za jeftinim “stranim” cigaretama, dok je Njemačka najveće tržište odljeva ilegalnih cigareta iz Hrvatske, unatoč padu od 58% u lanjskoj godini, zahvaljujući 2,2 milijuna turista i drugih posjetitelja iz Njemačke godišnje.

Iz duhanske industrije, čiji se proizvodi prodaju na hrvatskom tržištu, neslužbeno komentiraju kako su najvažniji razlozi rasta nelegalne trgovine snažno povećanje trošarina od 2012. godine koje je bilo višekratno i koje je rezultiralo velikim poskupljenjem proizvoda. Od tada svake godine trošarine rastu i povećava se razlika između trošarinskog opterećenja kod nas i u susjednim zemljama, čemu nimalo na ruku ne ide pad standarda koji se dogodio u krizi te je dodatno potaknuo pušače na traženje jeftinijih rješenja.

Posljednje dostupno istraživanje Nielsena koje je obuhvatilo i naše tržište, a čiji su stručnjaci doslovce prekapali po kantama za smeće u osam hrvatskih gradova, pokazalo je kako je gotovo svaka druga kutija u Slavonskom Brodu kupljena ili prošvercana iz BiH, Srbije i nekih drugih zemalja, svaka peta u Osijeku, a u zagrebačkim Sesvetama svaka šesta.

Najviše šverca iz Ukrajine

Pogled na ukupno tržište EU otkriva pak kako je potrošnja ilegalnih cigareta lani pala 8,8% u odnosu na godinu prije, na 48,3 milijarde cigareta, što je jednako ukupnoj potrošnji Francuske. Na 100 cigareta devet ih je ilegalno, dok ih je godinu prije bilo deset, a europski proračun zbog gubitka poreznih prihoda manji je za 10,2 milijarde eura.

Oko 14% ilegalnih cigareta na tržištu vrti se među zemljama članicama, iz jedne članice u drugu, a 86% stiže iz zemalja koje nisu članice EU ili 41,4 milijarde komada. A pritom se najviše apostrofira problem tzv. illicit white cigareta, koje čine 34% ukupne ilegalne potrošnje u EU, a ime su za legalno proizvedene cigarete, s markicom za jedno tržište, a švercaju se drugom. Illicit white promet obuhvaća 26,4 milijarde cigareta od kojih ih na europsko tržište najviše stiže iz Ukrajine (12%), koja je s trona skinula dosadašnjeg najvećeg izvoznika ilegalnih cigareta – Bjelorusiju (oko 12%). Sljedeći najveći “švercer” je Alžir s udjelom od 7%.

– Iako je na europskoj razini potrošnja ilegalnog duhana pala gotovo 10%, najviše u posljednje tri godine, jasno je da ilegalno tržište duhana nastavlja evoluirati – kaže Charlie Simpson, partner u britanskom KPMG-u.

Glavnina krijumčarenih i krivotvorenih cigareta, točnije 62%, dolazi na tržišta pet država – Francuske, Poljske, Velike Britanije, Njemačke i Italije, od kojih jedan dio svakako prođe i kroz Hrvatsku. Skupine organiziranog kriminala sve su inovativnije pri odabiru ruta i metoda koje koriste, kao i u proizvodima koje transportiraju i prodaju. No ukupni volumen zaplijenjenih duhanskih proizvoda raste, s 3,1 milijardu na 3,8 milijardi u lanjskoj godini. Količina krivotvorenih duhanskih proizvoda pala je za 19% jer je na području EU zatvoreno 55 tvornica koje proizvode krivotvorene proizvode.