Hrvatska se nakon pada u godini korone spustila na 64% vrijednosti prosječnog BDP-a EU po glavi stanovnika u 2020. sa 65% iz 2019. te je time zacementirala status druge najsiromašnije članice EU u društvu s Grčkom, odmah iza Bugarske čiji je BDP narastao na 55% BDP-a.
Gleda li se kupovna moć prema stvarnoj individualnoj potrošnji (AIC), Hrvatska je zbog pada cijena poskočila za 1 postotni poen na 67% BDP-a, no i dalje je to druga najlošija pozicija. Rumunjska je pak svoj BDP po glavi stanovnika digla na 72% i pretekla Slovačku, dok je po stvarnoj individualnoj potrošnji na 79%.
Lani se, navodi Eurostat, AIC po stanovniku izražen u standardima kupovne moći (PPS) kretao od 61% do 131% prosjeka EU. Devet država članica ima standard iznad prosječnog, najviše Luksemburg, 31% iznad prosjeka EU, slijede Njemačka (23% iznad) i Danska (21%). Nizozemska, Austrija, Finska, Belgija, Švedska i Francuska su bile 5–20% iznad prosjeka EU.
Na Cipru, u Italiji, Litvi i Irskoj razine su bile 10% ili manje od prosječnih, dok su Španjolska, Češka, Portugal, Malta, Poljska i Slovenija u zaostatku 11%-20%. Rumunjska, Estonija i Grčka bile su 21%-25% ispod prosjeka EU.
Slovačka, Latvija, Mađarska i Hrvatska su u minusu za prosjekom 25%-33%. AIC mjeri vrijednost roba, usluga i dobara koje građani mogu kupiti ili dobiti za istu svotu novca. Po tome, standard u Hrvatskoj je 56% slabiji nego u Njemačkoj čiji je i BDP za toliko jači.
VIDEO Danas je prvi dan ljeta: Znate li zašto svake godine počinje na drugi datum?
Naslov je mogao biti i Mađarska je samo za 2 postotna boda bolja od Hrvatske. Rumunjska i Slovenija gotovo izjednačene po standardu, Poljska i Češka prestigle Sloveniju, Litva ima veći standard od Irske.... pregršt bomastičnih naslova za zabavu onih koji ne shvaćaju što je tzv. PPP BDP i kakvu on to kupovnu moć mjeri.