Tužno je što moramo svjedočiti tragedijama da bismo klimatske promjene shvatili ozbiljno, poručuje to stručnjak Branko Grisogono, klimatolog i profesor atmosferske fizike na zagrebačkom PMF-u. Poplave biblijskih razmjera, kako su brojni mediji opisali situaciju koja je zatekla susjednu Bosnu i Hercegovinu, odnijele su, naime, najmanje 15 života, a raste broj nestalih nakon probijanja nezaustavljivih bujica na području Unsko-sanskog, Srednjobosanskog, Zeničko-dobojskog i Sarajevskog kantona.
Ne možemo predvidjeti
Prizori odsječenih ulica u Jablanici, Kiseljaku, Kreševu, Busovači i Fojnici dokaz su snage prirode koja sve žešće i češće pokazuje svoju moć, i to kao odgovor na klimatsku krizu koju sustavno zanemarujemo, navodi stručnjak.
– Statistički se to očekuje, klimatske promjene zapravo prate određeni logičan slijed, ali problem je u tome što ne možemo predvidjeti točan raspored ovakvih prilika kakvima sada svjedoče stanovnici BiH. Znamo da će se u budućnosti u prosjeku povećavati učestalost sušnih razdoblja pa u skladu s time ima smisla da će vrijediti i obrnuto. Dakle, na obilne kiše te samim time i razorne poplave svakako ćemo se morati naviknuti ako ne promijenimo način razmišljanja i djelovanja – poručuje Grisogono pa dodaje kao aktualna statistika ipak nije spremna za ekstremni predznak kakav u posljednje vrijeme sa sobom povlače klimatski izazovi.
VEZANI ČLANCI:
Ubrzane promjene u atmosferi događaju se zbog globalnog porasta temperature. U sve toplijem svijetu, u kojem ima sve više energije, ona lakše i brže preuzima svoj kinetički oblik i potiče vertikalna gibanja, to posljedično utječe na rapidno formiranje oborina na kakve se mi u prosjeku nismo naviknuli, kaže Grisogono. Upravo iz razloga što je klimatski sustav u pobuđenom energetskom stanju, sve ćemo češće svjedočiti tome da se događa neuravnotežen prijelaz iz, primjerice, režima duboke konvekcije olujnog vjetra u sušu i onda opet u pljuskove i bujične poplave. To postaje novi normativ za budućnost, navodi Grisogono.
FOTOGALERIJA Apokaliptični prizori iz zraka na Donju Jablanicu: Čitavo selo zatrpano kamenjem, muljem...
Nije prošlo mnogo od poplava koje je prouzročio zloglasni Boris. Ciklona koja je, podsjetimo, u rujnu mahom zahvatila područje srednje Europe, uz grmljavinsko nevrijeme i obilnu kišu dovela je nezaustavljive bujice vode i prouzročila nezapamćene štete.
Pokrenuti klimatski centar
Ono što se trenutačno događa u BiH, a obuhvaća i urušavanje cesta, mostova, odsječenost brojnih mjesta i masovne evakuacije u koje su se uključili pripadnici Oružanih snaga BiH, Civilne zaštite, Gorska služba spašavanja i Crveni križ, ima svoje specifičnosti s obzirom na geografske karakteristike susjedne nam zemlje, pojašnjava Grisogono.
– Rijeke u BiH u prosjeku su uže nego naše, a njihovo područje obiluje kompleksnijih terenom što automatski utječe na slijev. Sve to utječe na razmjer samih poplava – govori profesor. Ekstremne posljedice jasna su poruka da se moramo početi drukčije odnositi prema prirodi, napominje on, jer samo nam to može osigurati dugoročnu razboritost u suočavanju s promjenama u klimi.
– To je osnova koju moramo prevladati. Moramo svoja istraživanja usmjeriti na proučavanje tih procesa, ali i bolje pripremiti institucije koje moraju biti mobilizirane kada se ovakve stvari dogode. Takve inicijative treba i prikladno financirati te voditi sustavniju brigu o promjenama koje sve češće zahvaćaju naša područja – komentira Grisogono pa domeće kako i u Hrvatskoj nedostaje takvih mehanizama. Nužno je, zaključuje, pokrenuti neki oblik klimatskog centra uz pomoć kojeg bismo se adekvatnije mogli pripremiti na izazove koje pred nas stavljaju ekstremni vremenski uvjeti.
GALERIJA Mostarac pokazao veliko srce, ponudio stan obitelji iz Jablanice: 'Sad budite ljudi'
Klausov mladić.