Hrvatski učenici čitaju lošije od Slovenaca, računaju bolje od Srba

Hrvatski učenici 15-godišnjaci među svojim vršnjacima iz 65 zemalja po znanju, sposobnostima i vještinama u istraživanju PISA plasirali su se na 38. mjesto. Taj prosječni rezultat lošiji je od onog koji su hrvatski 15-godišnjaci postigli u istraživanju 2006. godine i kada su od 57 mjesta zauzeli 26., između Francuske i Islanda. Sada su rezultati francuskih i islandskih 15-godišnjaka bitno bolji od hrvatskih.

Iz prirodoslovlja solidni

Prošle godine u središtu istraživanja PISA bila je čitalačka pismenost, i to je područje u kojem su naša djeca najbolje prošla – ostvarili su prosječno 476 bodova i zauzeli 36. mjesto. Nešto lošiji rezultat postigli su u području prirodoslovlja – s ukupno 486 bodova plasirali su se na 37. mjesto. No, ono što posebno zabrinjava prosvjetne vlasti, ali i voditelje projekta istraživanja PISA u Hrvatskoj, jest činjenica da je matematika područje u kojem su naši učenici pokazali gotovo katastrofalne rezultate. Ostvarili su samo 460 bodova, što je ispod ukupnog prosječnog rezultata ili drukčije rečeno, čak 33 posto hrvatskih petnaestogodišnjaka nije dostiglo ni onu polazišnu razinu mjerenja znanja, vještina i sposobnosti. Još poraznije djeluje podatak da najbolji hrvatski učenici, gimnazijalci, zaostaju čak 70 bodova za prosječnim vršnjacima iz Šangaja.

Bolji smo od Luksemburga

U matematici malo bolje stoje dječaci u odnosu na svoje vršnjakinje, a u čitalačkoj pismenosti djevojke su malo bolje. – Rezultati istraživanja koja PISA provodi ne govore samo o stanju obrazovanja u pojedinoj zemlji nego bolje pretkazuju gospodarski rast od bilo kojeg drugog pokazatelja – istaknula je Michaella Braš, voditeljica projekta PISA u Hrvatskoj. Imajući to na umu, prema njezinu mišljenju, rezultati naših učenika nisu tako loši, posebno ako se usporede sa susjednim zemljama. Za utjehu možemo baratati podatkom da su od naših lošiji 15-godišnjaci iz Srbije, Crne Gore, ali i Luksemburga. Ali zato je Slovenija mnogo bolja.