'Hrvatski znanstvenici' lustrirali bi i Einsteina

Svijet znanosti ovih dana zabilježio je još jedan povijesni trenutak: u skladu s predviđanjima Alberta Einsteina, potvrđeno je postojanje gravitacijskih valova. Otkriće koje bi u jednom trenutku moglo promijeniti budućnost čovječanstva! Smjena vlade u Hrvatskoj u isto vrijeme nipošto se, barem za sada, ne može svrstati među povijesne trenutke, čak ni u razvoju jedne tako male nacije kao što je hrvatska. Mali korak za Hrvate, još manji za čovječanstvo.


Eto, 99 posto nacije nije još zapamtilo ni ime novog ministra znanosti, poneko je uočio njegovu osebujnu dječačku frizuru i naočale, vrckastu pojavu križanca Harryja Pottera i Froda iz Gospodara prstenova, a evo već se diže glas “hrvatskih znanstvenika” koji bi ga otpremili tamo gdje je već otišao ministar branitelja, gdje šalju i ministre kulture i gospodarstva – ne, ne baš u 3PM, već u nigdjezemsku povijest, onu koju nitko nikad neće čitati.


Što je to tako zgriješio ministar da sad neki znanstveni zeloti traže njegovu ostavku? Kao prvo, nakon diplomiranja na molekularnoj bilogiji u Zagrebu usudio se otisnuti u Padovu i ondje studirati od strane “pravih” znanstvenika prezrenu filozofiju, gdje je sasvim sigurno pokupio razne sumnjive ideje koje sigurno ne uče molekularni biolozi.
 A budući da sada specijalne brigade udarnički kopaju po svakom detalju biografija ministara Timova tima, na površinu su isplivali i neki zaista skandalozni podaci. Kao prvo, pazite sad, čini se da ministar znanosti vjeruje u – Boga! Kao da mu to još nije dosta, ministar špekulira da je Bog – stvorio svijet! A u tekstu koji se usudio napisati za jedan teološki časopis koji se drsko izdaje usred crvene Rijeke, eksplicitno je napisao da “teorija evolucije nije ponudila konačna rješenja” te da je – “opcija Bog još uvijek otvorena”!


Pazite, Predrag Šustar (da, možda je vrijeme da spomenemo, tako se “dečko” zove) nije rekao da je Bog stvorio svijet za šest dana, nakon čega je malo prilegao, nije rekao da su svi ljudi potomci Adama i Eve, pa ni Noe i njegove bezimene žene, u biti je tek zapravo konstatirao notornu činjenicu da znanost još nije odgovorila na sva pitanja, te da znanstvena otkrića možda samo pomiču ulogu Boga još dalje iza horizonta naše trenutačne mogućnosti spoznaje. A to je teritorij koji suvereno dijele – religija i filozofija. Znanost nas je svakako podučila da ono što piše u Bibliji nije faktografski opis stvaranja svijeta, no, proroci, pjesnici i filozofi u nama prosvjedovat će i reći da umjetnička prispodoba stvaranja svemira ex nihilo nije nužno kontradiktorna aktualnoj znanstvenoj predodžbi Velikog praska i povijesti planeta na kojem živimo.


One koji još uvijek vjeruju da je Bog baš u srijedu, petak i subotu stvorio sav život na Zemlji, te se mnogo kasnije nakon toga svega sjetio stvoriti i ženu, kao zadnju točku na svoje remek-djelo, nazivamo kreacionistima. I takvi nisu odmakli ništa dalje od onih koji i dalje vjeruju da je zemlja ravna ploča. Znanstveni dokazi njima ništa ne znače, jer ne da ih ne žele prihvatiti, oni ih ne žele ni razmotriti.
 No, ništa bolji nisu ni pojedinci među „znanstvenicima“ koji isto tako gotovo religiozno fanatično odbijaju bilo kakvu pomisao o postojanju Boga. Jer, iako se od znanosti ne očekuje dokaz postojanja Boga, nedostatak znanstvenog dokaza svakako nije dokaz da Bog ne postoji. Od zatucanog kreacionizma u službi religijskog fanatizma do jednako zatucanog znanstvenog kretenizma u službi dnevne politike, evolucija se baš i nije dokazala.
 Otkrijmo tim znanstvenicima jednu “tajnu”: Oni koji vjeruju u Boga uglavnom vjeruju da je taj Bog stvorio svijet u kojem živimo, da postoji inteligentni nacrt svega što opažamo, kao i onog što ćemo tek opaziti. Što ne znači da Bog nije stvorio svijet koji počiva na fizikalnim i drugim zakonima koje možemo iskoristiti kako bismo proširili naše horizonte. Nema nikakvog razloga da znanost i religija ne usuglase stavove. 


Gledajući Šustarovu analizu ideja Ruđera Boškovića, koji je umro 1787., sedam desetljeća prije Darwinova “Porijekla vrsta”, mogli bismo zaključiti da unatoč eksplozivnoj evoluciji znanosti od tada pa do danas, od Boškovićeva religijom obojenog načela svrhovitog uređenja svijeta do Einsteinova postreligioznog determinizma u tom smislu baš i nema bitne razlike. Einstein svakako nije isključivao Boga iz jednadžbe. Možda Bog tu nije vidljiva varijabla, ali je svakako prisutan i u njegovu E=mc2.

No, da je Einstein živ i da ga je nekim čudom Orešković odabrao za hrvatskog ministra znanosti, očito bi se našlo hrvatskih znanstvenika koji bi i njemu pokazali – njegova Boga.

>> Krajnje je vrijeme da ova Vlada preuzme vlast

>> Kako antifašisti izmišljaju fašiste