BRUXELLES, ZAGREB - Hrvatsko odbijanje američkog zahtjeva da ne izručuje Amerikance stalnom Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) neće ugroziti proces integracije RH u Sjevernoatlantski savez jer veliki europski saveznici kao suosnivači ICC-a neće dopustiti SAD-u da se time koristi kao kriterijem za prijam u NATO, rekao nam je jučer NATO-ov dužnosnik iz bruxelleskog sjedišta Saveza.
Kako NATO nema službeni stav o američkom zahtjevu, jer je riječ o bilateralnim odnosima SAD-a s drugim zemljama, dužnosnik je želio ostati neimenovan, ali nam je izravno kazao kako nema šansi da zemlje Europske unije koje su članice NATO-a pristanu na bilo kakav kompromis u vezi sa zahtjevom za neizručivanje američkih građana ICC-u.
- ICC su osnovale zemlje EU koje čine i većinu članica Sjevernoatlantskoga saveza i one odlučuju o primanju u Savez. Stoga one neće dopustiti Amerikancima da se to uvede kao kriterij za proširenje Saveza. Svjesni smo američkog pritiska, ali uvjereni smo da Europa neće popustiti - kaže naš izvor u NATO-u, u kojemu odlučno tvrde da neće mijenjati uvjete postavljene pred zemlje kandidatkinje.
U NATO-u tvrde da razumiju teškoće u kojima se našla hrvatska Vlada, suočena sa zahtjevom Washingtona, koji u slučaju negativnog odgovora prijeti ukidanjem vojne pomoći, a ona za Hrvatsku iznosi oko 7,5 milijuna dolara. No, kažu da je ipak riječ o bilateralnom pitanju između SAD-a i pojedinih zemalja, pa svaka od tih država sama treba odlučiti o svojim prioritetima i o tome kako će odgovoriti Amerikancima. O tome najbolje svjedoči primjer Rumunjske, koja je prihvaćanjem američkih zahtjeva početkom kolovoza jasno pokazala da joj je važniji ulazak u NATO nego u EU, a realno za nj ima i veće izglede. Većina ostalih kandidata za NATO barem jednako priželjkuje pridruživanje EU, koji je tim zemljama u više navrata preporučio neka ne potpisuju takav sporazum sa SAD-om.
Znamo da Hrvatska želi biti članica EU, a ne 51. američka država, kažu i u bruxelleskom sjedištu NATO-a, gdje priželjkuju da se svih deset zemalja kandidata za skori prijam u NATO zajednički izjasni o američkom zahtjevu. To bi, tvrde, umanjilo mogućnost američkog pritiska i ojačalo položaj aspiranata na članstvo prije praškog summita Saveza ove jeseni, na kojem će većini zemalja - ne i Hrvatskoj, koja se posljednja pridružila krugu kandidata - biti predane pozivnice za pridruživanje NATO-savezu. Hrvatskoj je pak olakotna okolnost to što nije u najužem krugu kandidata za ulazak u NATO, što smanjuje mogućnost američkog pritiska i Zagrebu daje više vremena za odmjeren odgovor na zahtjev Washingtona.
Borna Keserović