Hrvatsko pravosuđe i dalje pri dnu EU, a imamo dvostruko više sudaca od Austrije

Po učinkovitosti, kvaliteti i neovisnosti pravosuđa, Hrvatska je na začelju ljestvice svih 28 zemalja EU, no ipak se popravlja posljednjih godina pa je, primjerice, broj dana potrebnih za prvostupanjsku presudu u parničnim i trgovačkim postupcima pao s 462 u 2010. na 380 u 2014., pokazuju podaci koje je jučer objavila Europska komisija.

Komisija, naime, već četvrtu godinu zaredom objavljuje pregled stanja u pravosuđu u svim državama članicama EU, a jučer objavljene tablice pokazuju i da Hrvatska, nakon Slovenije, još uvijek ima drugi najveći broj sudaca po glavi stanovnika. Na 100 tisuća Hrvata dolazi 41 sudac (podatak je za 2014., dok ih je 2010. u prosjeku 43), dok je u Sloveniji ta brojka 45, u Austriji 19, a u Francuskoj 10.

Neovisnost pravosuđa mjeri se kroz istraživanje javnog mišljenja, ne kroz egzaktne podatke, a u Hrvatskoj 38 posto ispitanika smatra da je neovisnost sudaca “prilično loša”, 28 posto da je “jako loša”, 27 posto da je “prilično dobra”, a 7 posto da je “jako dobra”. Samo Italija, Bugarska i Slovačka imaju lošiju percepciju neovisnosti pravosuđa, dok najbolju imaju Danska, Finska i Švedska.

Hrvatska loše stoji po broju zaostalih, neriješenih predmeta, ali vidi se mali napredak jer je 2012. imala u prosjeku 5,1 zaostali predmet na svakih 100 stanovnika, dok je u 2014. to smanjila na 4,6.

– Ovaj pregled služi kao alat za učenje od drugih u svrhu povećanja učinkovitosti europskih pravosudnih sustava – rekla je europska povjerenica za pravosuđe Vera Jourova predstavljajući rezultate jučer u Bruxellesu. Učinkovitost pravosuđa važna je za građane i za ulagače, podsjetila je Jourova, pa bi nacionalne vlade koje imaju slabe rezultate trebale biti zabrinute.

– Ova usporedba pokazuje državama članicama gdje imaju mjesta za poboljšanje pravosuđa i kako stoje u usporedbi s drugima – zaključila je povjerenica Jourova.

Ipak, nakon četiri takva godišnja izvješća, vidljivo je da nema puno bitnih i brzih pomaka na ljestvici: zemlje sa slabijim pravosudnim sustavima, kao što su Hrvatska ili Italija, ostaju pri dnu, a zemlje s boljim pravosuđem ostaju pri vrhu. 

>> Po percepciji neovisnosti pravosuđa, Hrvatska četvrta najlošija u EU