Jesu li europske institucije zaboravile ili zapostavile hrvatski jezik? Od Hrvatske se u procesu pristupanja tražilo da što je moguće brže prevede kompletan sadržaj acquisa, zajedničke pravne stečevine EU. Praksa i svakodnevna iskustva tvrde da najnoviji službeni jezik u EU još uvijek nije stigao do jednake upotrebe i ravnopravnosti s ostalim jezicima zajednice. Manjkaju simultani prijevodi, dokumentacija prevedena na hrvatski, brošure, internetske stranice, formulari...
- Iako svjesna da se nije moglo očekivati kako će posao prevođenja na hrvatski već biti gotov uvijek postoji veliko „ali“ – Hrvatska je članica Europske unije od 1. srpnja prošle godine, tehničke pripreme za novu članicu traju skoro od dana otvaranja pristupnih pregovora, no hrvatskog jezika manjka na svim adresama, ne samo u Europskom parlamentu s čime se svakodnevno suočavamo! Ovo je rezime zastupničkog pitanja Biljane Borzan (SDP) o logistici uvođenja hrvatskog jezika u rad institucija EU.
Europska komisija u svom je odgovoru na pitanja zastupnice Biljane Borzan objasnila kako Služba za hrvatski jezik pri Europskoj komisiji radi od 1. srpnja 2013. godine i u potpunosti je uključena u redovit prevoditeljski rad. U rijetkim je prilikama, tvrdi EK, nekoliko hrvatskih prevoditelja malo kasnilo zbog određenih odgoda u prevođenju pravne stečevine Unije. Odgovor EK odbacuje i prigovor o slaboj zastupljenosti hrvatskog jezika na službenim stranicama EU:
'Što se tiče prevođenja internetskih stranica, najvažnije informacije na stranici Komisije EUROPA dostupne su na hrvatskom, uz manje iznimke koje postoje i za druge jezike. Manje značajne stranice prevode se na hrvatski prema svojoj relativnoj važnosti te uzimajući u obzir pravne obveze i političke prioritete Komisije', uvjeravaju u odgovoru kojeg je potpisala povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade, Androulla Vassiliou.
Napomenuto nam je i da služba Služba za hrvatski jezik već broji 39 prevoditelja i 8 asistenata. Očekuje se kako će do 2015. godine, kada završavaju aktualni natječaji i zapošljavanje, Služba imati traženi broj prevoditelja.
Što se širenja informacija u EU tiče, EK podsjeća da Predstavništvo Komisije u Hrvatskoj ima svoju internetsku stranicu na hrvatskom, a prisutno je i u društvenim medijima. Informacijski centar Europskog doma u Zagrebu na hrvatskom jeziku građanima pruža pristup informacijama o institucijama i politikama EU. Ured Predstavništva Komisije u Hrvatskoj organizira manifestacije i okrugle stolove o politikama EU, prevodi dokumente na hrvatski i lokalizira informacije o pitanjima EU. „Glasnik Europske komisije”, koji sadržava kratke vijesti iz Komisije, svakodnevno prima 250 osoba iz svih sektora hrvatskog društva. Zasad su uspostavljena četiri regionalna informacijska centra (EDICS-a), u Karlovcu, Slavonskom Brodu, Novoj Gradiški i Dubrovniku. Tijekom 2014. planira se otvaranje još oko šest EDICS-a diljem zemlje.
>>Biljana Borzan prošetala u vjenčanici za pomoć nedonoščadi
Prvo uvesti hrvatski jezik kao službeni na sjednicama hrvatske Vlade i u uredima na Pantovčaku.