Hrvatskoj dulji rok 
za smanjenje deficita

Hrvatska bi mogla od Europske komisije dobiti dulje razdoblje za smanjenje svoga proračunskog deficita nakon što je Komisija prekjučer, pod pritiskom Italije i Francuske, objavila novi način interpretacije Pakta o stabilnosti i rastu. I dalje vrijede kriteriji smanjenja deficita ispod 3 posto BDP-a i javnog duga ispod 60 posto BDP-a, ali Komisija će odsad biti fleksibilnija u tumačenju postizanja tih ciljeva.

“Za države u proceduri smanjenja prekomjernog deficita, koje su učinile zahtijevani fiskalni napor, ali trebaju više vremena da dosegnu referentnu vrijednost od 3 posto, Komisija može predložiti dodatno produljenje roka za korekciju deficita pod uvjetom da postoji namjenski plan strukturnih reformi”, objavila je Komisija.

Stvaranje radnih mjesta

– To ide na ruku ponajprije Francuskoj i Italiji, ali i Hrvatska će od toga imati koristi jer je sada izglednije da će dobiti produljenje roka za smanjenje svoga deficita – rekao je visoki dužnosnik Europske komisije koji je za Večernji list razgovarao pod uvjetom anonimnosti.

Nova interpretacija starih pravila ima tri ključna cilja. Prvo, njome Komisija želi potaknuti učinkovitu promjenu strukturnih reformi. To je isto što je željela i prije. No, drugi i treći cilj su novost. Drugo, Europska komisija želi novom interpretacijom fiskalnih pravila potaknuti investicije. I treće, želi bolje nego dosad uzimati u obzir ekonomski ciklus o svakoj pojedinoj državi članici Europske unije. To znači da se od država članica “očekuje veći fiskalni napor u boljim vremenima, a manji fiskalni napor u težim ekonomskim vremenima”. To može značiti i da se trenutačno neće očekivati baš maksimalan fiskalni napor od Hrvatske, koja je šest uzastopnih godina u recesiji i u sedmoj se u najboljem slučaju nada sićušnom rastu od 0,2 posto BDP-a.

– Ovom interpretacijom koja koristi fleksibilnost unutar Pakta o stabilnosti želimo omogućiti strukturne reforme i investicije, koje su toliko potrebne za poticanje gospodarskog rasta i stvaranje radnih mjesta u Europi – rekao je potpredsjednik Komisije zadužen za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis.

Zajedno s njime, ovu vijest je objavio i povjerenik za ekonomska i financijska pitanja Pierre Moscovici, bivši francuski ministar financija koji je jedan od glavnih zagovornika promjene smjera europske politike od stroge štednje prema poticanju rasta.

Napredak na tri fronte

– Fiskalna odgovornost je potrebna, ali nije dovoljan uvjet za radna mjesta i rast. Trebamo i provoditi strukturne reforme i pojačati investicije. Pametnija primjena Pakta o stabilnosti i rastu, koju danas objavljujemo, pomoći će nam da postignemo napredak na sve tri fronte – rekao je Moscovici.

U tzv. proceduri prekomjernog deficita, Komisija i Vijeće EU zadali su Hrvatskoj cilj da proračunski deficit smanji na 2,7 posto BDP-a u 2016. godini, što se po posljednjoj jesenskoj ekonomskoj prognozi Europske komisije čini neostvarivim jer ta prognoza Hrvatskoj predviđa deficit od 5,6 posto u idućoj godini. Ta je prognoza objavljena 4. studenog 2014. godine, a iz Vlade je u međuvremenu najavljeno da će ovih dana, između 15. i 20. siječnja, Ministarstvo financija predstaviti stručnjacima Europske komisije nove podatke o deficitu, koji je na kraju 2014. godine bio manji nego što je Vlada prvotno planirala i očekivala.

Nova interpretacija fiskalnih pravila EU znači da će Komisija ubuduće tolerirati investicije novcem iz državnog proračuna čak i ako one ne idu u prilog smanjenju proračunskog deficita, ali pod uvjetom da su to investicije u projekte koji su sufinancirani iz fondova EU. Ipak, za hrvatsku Vladu najbolja je vijest da može izbjeći kaznu jer ne smanjuje deficit kako je obećala.