Na 4. Poljoprivrednom forumu Vukovar 2014. istaknuto je kako je hrvatskoj poljoprivredi neophodna nova poljoprivredna politika u sklopu koje je potrebno osigurati veće financiranje poljoprivrednih aktivnosti koje moraju osigurati održivi rast i razvoj i tako postati dio razvojnih strategija u energetici, turizmu, gospodarstvu, inovacijama…
Govoreći na forumu, Đuro Njavro sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, rekao je kako zbog nepovoljnih situacija u hrvatskom agraru, a koje se izražavaju u deficitu prehrambene bilance koja će ove godine dostići 1,5 milijardu dolara, Hrvatska godišnje gubi dva do tro posto bruto društvenog proizvoda i negdje oko 50.000 radnih mjesta.
-– To je dugoročno neodrživa i neprihvatljiva situacija koja se može promijeniti slijedeći europska iskustva odnosno potičući razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava da bi ona došla do razine kada mogu biti ekonomski učinkovita i održiva. Naša je zadaća kako preoblikovati sve politike da podupiru razvoj obiteljskih gospodarstava od današnjih tri do pet hektara veličine prema austrijskih 20 i bavarskih 80 hektara. To je ono što se nalazi ispred Hrvatske – rekao je Njavro.
Govoreći o teškoćama u poljoprivredi, ali i kako doći do njezina boljitka, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić naveo je kako priliku za domaće poljoprivrednike vidi u udruživanju na nacionalnoj razini po uzoru na europsko udruženje poljoprivrednih proizvođača i zadruga (Copa-Cogeca).
– Oni imaju snažan utjecaj na kreiranje zajedničke europske poljoprivredne politike. Moramo se udružiti na razini države i imati krovnu instituciju koja bi postala član Copa-Cogecea. Što se prije udružimo, prije ćemo moći sudjelovati u raspravama i krojiti svoju sudbinu što se tiče poljoprivrede u Hrvatskoj – rekao je Brlošić. Pročelnik Odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić rekao je da su neki od osnovnih problema poljoprivrednika danas postojeći zakonodavni okvir razvoja hrvatske poljoprivrede koji nije prihvatljiv za selo i seljaka, a da dodatne teškoće stvara i neuspješna administracija. – Izaći iz krize možemo samo s novom hrvatskom poljoprivrednom politikom. Država mora iznaći načina kako posrnule poljoprivrednike i stočare osokoliti, a onima koji će biti kandidati osigurati prihvatljive izvore da bi mogli konkurirati za EU fondove. Došlo je vrijeme i da hrvatski seljak osnaži svoju pregovaračku poziciju jer u prošlosti se pokazalo kako prosvjedi ne donose očekivane rezultate, a da se poljoprivrednike s druge strane se ne uvažava jer nisu dovoljno snažni. Očito će se morati samoorganizirati i povjerenje dati onome tko ga ima snagu zastupati – rekao je Matić dodajući kako poljoprivreda mora dospjeti i u druge strategije. – Ministar turizma je u stvari ministar poljoprivrede ako želimo naše domaće proizvode plasirati u turizam. I ministar energetike je ministar poljoprivrede jer poljoprivreda je i održivi okoliš i energija i društvo – pojašnjava Matić.
Tajnik županijske komore Vukovar HGK Ivan Marjanović iznio je niz podataka vezanih za stanje u poljoprivredi. – U posljednje tri godine u proizvodnji ratarskih kultura u Hrvatskoj prisutna je stagnacija dok se u proizvodnji voća i povrća bilježi pad od desetak posto kao i u proizvodnji mlijeka i u stočarstvu. Podaci pokazuju da je u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji situacija relativno zadovoljavajuća. Kod žitarica i oraničnih usjeva čak i nešto više proizvedemo nego što je domaća potrošnja dok kod voća i povrća i ostalih sirovina proizvedemo oko 95 posto domaćih potreba. Međutim, kada krenemo u proizvode prerade odnosno usporedimo proizvodnju i uvoz svježeg mesa i kruha, vidimo da je samo pedeset posto svinjskog mesa koje se potroši na domaćem tržištu iz domaće proizvodnje. Kod govedine je nešto povoljnija situacija, ali ne puno. Uvozimo međutim čak 15 posto svježeg kruha – rekao je Marjanović.
>> Koordinacija slavonskih župana: Voda nam je došla do grla