Hrvatskoj rok od dvije godine za ulazak u Schengen

Bugarskoj i Rumunjskoj još uvijek nije odobren ulazak u zonu Schengena Europske unije zbog protivljenja Nizozemske i Finske. Pola godine ranije usprotivile su se Njemačka i Francuska.  Ove zemlje mišljenja su da Bugarska i Rumunjska moraju poduzeti još neke važne korake u borbi protiv korupcije i kriminala. Očekuje se da će u proljeće 2012.  najprije morski i zračni prostor ovih dviju zemalja biti obuhvaćen granicama schengenske zone, a u ljeto i kopneni.

Iako je Hrvatska zatvorila poglavlje 24 – pravda, sloboda i sigurnost, nakon ulaska u Europsku uniju, imat će rok od dvije godine da u potpunosti zadovolji standarde Schengena. Više od 1000 kilometara kopnene granice, dodatnih pet tisuća policajaca, nekoliko graničnih prijelaza vrijednih i po 20 milijuna eura te autoceste. Sve su te brojke dio iste priče – pristupanja Hrvatske schengenskom prostoru. Hrvatska će morati osigurati dovoljan broj policijskih službenika za učinkovito obavljanje granične kontrole sukladno schengenskim standardima i najboljoj praksi Europske unije. U trenutku kad postane dio Schengena, Hrvatska će zapravo postati čuvar vanjskih granica Europske unije.

Zato je Uniji jako važno da Hrvatska bude sposobna braniti njezinu vanjsku granicu od prelazaka ilegalnih migranata, upada krijumčara i kriminalaca. Pripreme u Hrvatskoj traju već godinama, a troškovi prilagodbe procjenjuju se na više stotina milijuna eura. Ovaj novac utrošen je na suvremenu opremu kao i na školovanje osoblja koje  će preuzeti ili nastaviti raditi posao na granici.

Velike promjene dogodit će se i u životu ljudi koje žive uz granicu. Sjetimo se pristupanja Slovenije Schengenskom prostoru kad su postavljene rampe na pograničnim cestama, a stanovništvo je za nesmetan promet u pograničnom području dobilo ključeve za rampe. Schengenski režim nekima će svakako zakomplicirati život. Svjedoci smo situacije u kojoj se zatekla Italija s migrantima koji su brodovima dolazili iz Afrike na njihovu obalu. Cilj im je bio da preko Italije pristupe širokom Schengenskom prostoru i odu u Francusku, Njemačku i ostale zemlje.

Talijani su im izdavali privremene dozvole boravka na talijanskom prostoru kako bi rasteretili migracijski pritisak. Mišljenje je Italije, izneseno i ostalim europskim partnerima, da problem imigranata nije samo njezin unutarnji problem, već predstavlja problem svih članica Europske unije. Budući da je velik dio migranata potražio mjesto pod suncem upravo u Francuskoj, Pariz je razmatrao mogućnost povratka policije na granične prijelaze s Italijom usprkos odredbama Schengenskog sporazuma. Zabrinutost je izrazila i Danska. Ministri unutarnjih poslova članica EU zaključili su da se odredbe sporazuma mogu revidirati, ali tek zajedničkom odlukom, a ne pojedinačnim potezima. Kriza na sjeveru Afrike odrazila se i na europski sustav koji se pokazao slabim u upravljanju kriznim situacijama u Tunisu, Egiptu i Libiji. Pojačani pritisak na vanjskim granicama ozbiljno je uzdrmao schengenski sustav.

U povijesti Schengena dogodilo se nekoliko iznimnih situaciju kao što je to bio sastanak ministara vanjskih poslova skupine G8, koji se održao u Trstu prije nekoliko godina. Iz razloga sigurnosti Talijani su ponovno uveli schengensku kontrolu na granici sa Slovenijom u trajanju nešto manjem od dva mjeseca.